Pivo 🍺

Započeo Hemingway, 20 Decembar 2010, 12:08:12

prethodna tema - sledeća tema

0 članova i 2 gostiju pregledaju ovu temu.

Koje vam je pivo pod broj 1?

Jelen
93 (21.9%)
Lav
59 (13.9%)
Ožujsko
8 (1.9%)
Karlovačko
10 (2.4%)
Nikšićko
16 (3.8%)
Pan
9 (2.1%)
Becks
7 (1.6%)
Carlsberg
16 (3.8%)
Amstel
5 (1.2%)
Efes
6 (1.4%)
Osječko
10 (2.4%)
Nektar
11 (2.6%)
Staropramen
29 (6.8%)
Union
0 (0%)
Laško
8 (1.9%)
Merak
5 (1.2%)
Jagodinsko
5 (1.2%)
Jelen Fresh
5 (1.2%)
Lav Twist
6 (1.4%)
Neko drugo
60 (14.1%)
Zaječarsko
54 (12.7%)
Tuborg
1 (0.2%)
Banjalučko
0 (0%)
Valjevsko
1 (0.2%)
Apatinsko
0 (0%)
Zrenjaninsko
0 (0%)
Mythos
0 (0%)
Bavaria
0 (0%)
Stella Artois
1 (0.2%)
Lowenbrau
0 (0%)

Ukupno glasova: 425

StokaNenormalna

Dodati na listu: Corona, Guinness, Heineken, Tuborg i  BR.1: Budweiser

pikeman

Kako nas varaju pivare

Da li ste se zapitali zašto više nema Vajfert piva? Zašto neko pivo, košta 80 dinara a neko 40 dinara? Zašto vas posle konzumacije veće količine piva iz nekih pivara u Srbiji prati taj neprijatan mamurluk, dan posle? Zašto ,,Stella Artois" i pored toga što se oglašava kao premijum pivo u stvari ima taj ukus na sasvim prosečan bućkuriš koji možete da kupite mnogo jeftnije? Ili na primer da li je fer to što se Nikšićko pivo koje se prodaje u Srbiji već godinama zapravo ne proizvodi u Nikšiću? Kako to da je godinama na deklaracijama u Crnoj Gori pisalo da to pivo sadrži kukuruznu krupicu a u Srbiji nije? I na kraju, da li neko od srpskih potrošača pravi majmune tako što na deklaracijama skriva tačan sadržaj piva?

Srbija bi morala da bude zemlja, ne samo zdrave hrane, nego vrhunske, ukusne hrane. I što je još važnije hrane proizvodene na fer način. Sve što važi za hranu važi i za pivo, vino, rakiju alkohol uopšte. Naravno svaka roba ima svoga kupca, ali ako nešto ne smemo da dozvolimo kao kupci to je da nas ,,rade kao volove", što se vrlo često dešava, a što se tiče piva koje je proizvedeno u Srbiji ali i onog koje se uvozi u Srbiju, to je toliko očigledno za ljude koji su imalo upoznati sa hranom ili alkoholom, a istovremeno toliko skriveno od potrošača da je prosto, simptomatično.

Ali, pre nego što vam objasnim kako vas varaju, prvo da vidimo šta je suština svakog piva? Suština svakog piva je slad. Sve što se ne proizvodi od slada, nije pivo. U Evropi se tradicionalno koristi uglavnom slad od ječma ili pšenice. U Srbiji u većini slučajeva potrošači veruju da piju pivo koje je napravljeno od ječma. Slad se dobija od pivarskog ječma, to su specijalne sorte ječma koje sadrže više skroba, i to u pogodnim oblicima a manje proteina. Ječam sa ispod 10% proteina je idelan za proizvodnju slada. Zdrav, suv, zreo ječam se skida sa polja, a zatim natapa vodom, potom se ostavlja u specijane bazene ili druge otvorene sudove, gde zbog toga što je zrno dospelo u toplu i vlažnu sredinu klija – i tu se sva magija dogadja. Magija prirode. U zrnu ječma se dogadja istovetni proces koji bi se dogodio u prirodi, skoro možemo da kažemo, pri radjanju jednog novog života, jedne nove biljke. Enzimi ječma razlažu skrob na niže šećere, čije će fermentisanje, odnosno truljenje u prirodi, stvoriti dobar medijum za razvoj klice. Klica istovremeno koristi to jako ,,punjenje" kaloričnim šećerima kako bi sintetisala obilje drugih enzima i vitamina koji će dovesti do razvoja nove biljke.

Ipak, sladara prekida taj proces, zaustavlja ga, otkida klicu koja se zbog obilja vitamina koristi za stočnu ili dijetalnu ishranu, i suši zrno – koje postaje zrno slada. Slad je slovenska reč.  Praktično pivo kakvo danas pijemo izmisli su slovenski narodi, konkretno ,,pilsner" tip piva, Česi.

Slad se zove ,,slad" jer je sladak, zbog toga što je skrob brašnastog ukusa prešao u niže ugljene hidrate koji imaju sladak ukus.

Priča se sa pivom dalje, ili bi makar trebalo, komplikuje, tako što se se slad koristi kao podloga za rast kvasaca, koji ga fementišu u alkohol i stvaraju nova jedinjenja koja dodatno daju ukus, alkohol i ugljen dioksid. Zbog gorčine, koja je u prijatnoj suprotnosti sa neprovrelim šećerima pivu se dodaje hmelj. Nekada su se pivu dodavale razne biljke koje su mu menjale ukus ipak hmelj se pokazao kao najprijatniji za najveći broj potrošača u modernom dobu.

Stvari su inače, naravno, mnogo složenije od ovoga što sam naveo. Različita piva mogu da imaju i do tri fermenatacije tokom kojih se formira prirodan ugljen dioksid u pivu, još neke osobine ukusa itd.

Ali, da li postoji neki jeftniji i jednostavniji način da se napravi pivo? Ne baš pravo pivo i ne baš od pravog ječma ali velike svetske korporacije pogotovu ako proizvode pivo za ,,zemlje trećeg sveta" kakva je Srbija se uglavnom koncentrišu na reč ,,jeftino" a ne na "pravo" ?

Naravno da da, i veliki broj pivara ga masovno koristi.

Taj način se zove kukuruzna krupica! Za razliku od procesa koji je prilično komplikovan ili skup jer se koriste specijane sorte ječma, ima dosta manipulacije žitaricama, dosta tehnologije koju valja ispoštovati, kukuruzna krupica je u suštini stočna hrana.

Sigurno je mnogo jeftnije napraviti pivo od stočne hrane umesto od slada? Naravno da jeste ali tu postoji jedan problem. Pošto krupica nije prošla kroz isti proces kroz koji je prošlo zrno ječma, skrob u njoj nije razložen na niže šećere koji su dostupni kvascima jer nije bilo prirodnog procesa klijanja. Kako to onda rešiti? Kako da se ceo taj proces ubrza i da se dodatno uštedi?

Jednostavno dodaju se veštački, GMO, enzimi koji ,,menjaju majku prirodu" i dobija se medij koji takodje može da se fermentiše. Naravno, enzimi dobijeni upotrebom GMO organizama i nisu baš najprivlačniji sastojak koji bi neko deklarisao kao deo proizvodnog procesa. Isto tako izjava ,,koristili smo jeftniju krupicu da bi ovo pivo bilo pet dinara jeftnije a mi zaradili više novca" takodje ne zvuči baš dobro.

Medjutim, mada se tako dobijeno pivo razlikuje od onog od ječma i manje je kvalitetno, ima lošiji ukus, sigurno je dobijeno na manje prirodan način, ne postoji definitivni naučni dokaz da je zbog načina proizvodnje štetnije. Ipak, ako ste se nekada napili od Lav ili Jelen piva, probajte to isto sa na primer Staropramenom, Budvajzerom ili Amstelom i osećaj je po nekom ličnom iskustvu autora drugačiji. I do tog zaključka sam došao pre nego što sam ,,sklopio" celu priču o pivu. Ukus kod svih pravih premijum piva koja se u Srbiji prave od slada je daleko ,,puniji" ukus piva. Radi se o tome da je skrob, iz kukuruza  pogotovu dobijen enzimima, potpunije razložen od ječma, uniformnija je podloga za fermentaciju, tako da u suštini ono što se dobija je manje više čist alkohol. Po nekim mojim informacijama i do četvrtine svog alkohola u pivima u Srbiji zapravo dolazi iz kukuruza a ne iz ječma.

,,Carlsberg" recimo nikada i ni pod kojim uslovima ne bi proizveo pivo od kukuruzne krupice za tržište Danske, jer ga tamo niko ne bi kupio, medjutim kada je su u pitanju ,,zaostali narodi Balkana" nema problema sa tim.

Ipak, šta je ono što vredja? Prvo vredja to što proizvod koji je proizveden od kukuruzne krupice uopšte može da se zove pivo. Pivo se tradicionalno proizvodi od strnih žita. U zemljama koje imaju razvijenu pivarsku tradiciju, kao što su Nemačka ili Belgija na primer, i po zakonu ne smete da proizvodite pivo od kukuruza. Baš zbog toga na primer, nijedno uvozno pivo iz Nemačke, čak ni ono najjeftnije nema kukuruznu krupicu u sebi.

Druga stvar su deklaracije – da li oni stvarno misle da smo mi toliko glupi da ne možemo da povežemo stvari? Na primer na skoro svim pivima ,,Carlsberg" grupe u Srbiji ne piše da sadrže krupicu, već samo da ,,sadrže proizvode od ječma". Izmedju ostalog, sadrže i to ali cela ta formulacija je zgodno ,,upakovana" da se ne spominje kompletan sastav piva. Postoje i pivare, i to pogotovo belgijske koje rade za robne marke u Srbiji i proizvode loše pivo, ali su toliko fer da na limenkama stoji šta pivo tačno sadrži. Jeste to pivo lošije ali potrošač zna šta kupuje, nije ,,zaveden" reklama kao što je ona na primer za Lav pivo u kojem se obaveštava da LAV pivo sadrži samo ječem, vodu, hmelj i kvasac, a čak i na samoj deklaraciji stoji nešto drugo.

Treće naravno, da se vratimo na prvo – robne marke kao što je Stella ili Carlsberg ne sadrže krupicu, za tržište Zapadne Evrope ali su stvari drugačije kada dodje do Srbije. Navodna ,,premijum piva" su zapravo potpuno ista, ili unekoliko izmenjena smeša, kao i sva druga piva domaćih brendova. Suštinski nije bitno da li pijete Lav, Stella, ili Jelen pivo, ukus, je skoro istovetan.

Četvrto, čak i kada je deklaracija kao što treba – da li stvarno trebamo da poverujemo da je Nikšićko pivo koje se puni u Apatinu... Nikšićko pivo? Pri tome, šta više, to nije neko spektakularno pivo za čijim ukusom bi ko zna koliko trebalo žaliti ali ne zato što nikad nije bilo dobro, to je nekada bilo dobro pivo, nego jer su ga upropastili.  Nikšićko pivo u Srbiji apsolutno nikakve veze nema sa Nikšićem, osim što je isti vlasnik obe pivare, pod jedan a pod dva, to je i tamo postalo toliko loše pivo, sa 100% uvoznim sirovinama, praktično svim osim vode, da je čak i tamo pitanje koliko je to pivo – Nikšićko? U suštini tako mogu da pune bilo koje pivo bilo gde, a ime, više apsolutno i nema veze...

Peto, Dundjerski pivo po onome što se vidi na ambalaži, je takodje bućkuriš, osim što ima fensi reklamu a jedino domaće industrijski proizvedeno pivo, koje vredi je Vajfert pivo. Ali tim pre čudi – zašto praktično Vajferta nema u prodaji? Možda baš zato, što je procenjeno da bi bilo isuviše skupo za naše tržište ili da ne bi konkurisalo stranim brendovima...

U svakom slučaju, od piva se nećete otrovati, čak ni od onoga koje sadrži krupicu ili prehrambene boje, ipak, ako možete da birate – birajte ono koje je čisto, bez kukurza, enzima, dodataka.

To je važno iz dva razloga, prvo jer je ukusnije a u neku ruku i zdravije, a pod dva... to je jedini način da nateramo pivare u Srbiji da podignu kvalitet proizvoda koji kupujemo.

Preuzeto sa : www.urosdavidovic.com


kviskons

Ja nisam bas pivopija, volim ponekad neko obicno dark pivo, i naravno kad se moze finansijski Guinness.
Koje onda pivo da trazimo?

vladimirv015

Sad je postalo moderno pravljenje svog piva, jako je jednostavno, postoje gotovi koncentrati koji se pomesaju sa vodom, sipaju u flase, doda se secer i flase se zatvaraju, posle odredjenog vremena imate svoje pivo, a postoje i svi sastojci za kompletnu proizvodnju, kuvanje jecma, dodavanje hmelja itd... Finansijski dodje isto ili jeftinije, ali znate sta pijete i uvek ima posebnu draz nesto sto ste svojom rukom napravili.. A od kupovnih ja bih pohvalio Valjevsko  smiley033

NSBucov

Poduži članak o pivu. I opet najgori vid novinarstva - kad ponešaš istinu i laž. Čoveka je platila jedna pivara - ona koju ne pominje ( osim po dobru i brendu Vajfert ) da opljuje druga dva konkurenta.
Kao primer - enzimi su proteini ine mogu sami po sebi nikako biti GMO - mogu biti proizvedeni od GM organizama. Drugo - ječam se sladuje između ostalog da bi proizveo enzime koji prevode skrob u maltozi, ...


Sent from my iPhone using Tapatalk
Bucov Bolen Asp

slob

Citat: pikeman poslato 17 Jun 2016, 18:05:13
Kako nas varaju pivare

..........................
U svakom slučaju, od piva se nećete otrovati, čak ni od onoga koje sadrži krupicu ili prehrambene boje, ipak, ako možete da birate – birajte ono koje je čisto, bez kukurza, enzima, dodataka.

To je važno iz dva razloga, prvo jer je ukusnije a u neku ruku i zdravije, a pod dva... to je jedini način da nateramo pivare u Srbiji da podignu kvalitet proizvoda koji kupujemo.


Ako sam dobro shvatio, umesto ječma pivare koriste kukuruz koji daje lošije pivo. U deklaraciji napišu da sadrži ječam, naravno u tragovima, a to a i da sadrži kukuruz jednostavno prećute i na taj način nas dovode u zabludu (što je zakonom ne dozvoljeno i kažnjivo). Potrošačku pravdu na sudu retko ko da je kod nas isterao i jedino što nam preostaje je da izbegavamo piva sa kukuruzom ili kukuruznom krupicom kakao kaže autor članka.
Autor članka takođe kaže da je Vajfertovo pivo isključivo sa ječmom, ali njega nema u prodaji. Uzgred, verujem da svim pivarama u recepturi piše da se slad pravi od ječma ali.....

Kako da znamo koje se industrisko pivo na našem tržištu  pravi od ječmenog slada, bez dodatka kukuruzne krupice? Autor nema odgovor na to najvažnije pitanje. Ima li ga neko? I ja, a i mnogi bili bi zahvalni na odgovoru, jer sezona pijenja piva je već uveliko počela.

"Ako  nismo u stanju da nešto predstavimo brojevima, to svakako znači da je naše znanje o tome nedovoljno."
                                                          Lord Kelvin

DakiNS

Ma nije počela , sad sam kopao po ovoj vrućini neku rupetinu u dvorištu , i onako vruć, oznojen uđem u kuću radujući se ladnom pivu , kad ono prazan frižider smiley255 smiley156. Da je bar i to kukuruzno , ne biram!
Kada budem lovio u večnim lovištima loviću sa Bretonom.

NSBucov

Slob, probaj 5  - 10 vrsta i odaberi koje ti najviše prija. Ječam ne mora biti dobar svakome - on je alergen i zato se MORA navesti na etiketi a ostalo - što je neškodljivo, uključujući i kukuruz ne mora. Takvo je pivo na ovim prostorima več bar 5 decenija. Ne brini i uživaj u svom izboru.


Sent from my iPhone using Tapatalk
Bucov Bolen Asp

slob

NSBucov,
Uvek sam birao pivo na osnovu ukusa, a i cene. Nisam parajlija pa pivo ne mogu da plaćam skuplje od 150 rsd/ lit. Davno sam ukapirao da između piva koje košta 53 i 57 din po flaši nema ama baš nikakve razlike u kvalitetu osim razlike u etiketi i po malo u ukusu. Međutim uvek sam  smatrao da se piva prave isključivo i samo od ječmenog slada, kvasca, hmelja i vode. Posle članka koji je postavio Pikeman, vidim da to i nije baš tako, ili što je još gore izgleda da skoro uvek i nije tako. Kukuruzna krupica umesto ječma daje veći profit proizvođačima a nama lošije pivo.
Imao sam pri ruci flaše Amstela, koji redovno komzumiram i Budwaisera. Sa posebnom pažnjom sam pročitao etikete. I zaista, ono što si i rekao. Naglašavaju da pivo sadrži ječam (i to debelim slovima) ali ne i izričito da ne sadrži kukuruznu krupicu. Tako je napisano da ako pivo sadrži samo dva zrna ječma ništa te nisu slagali, ali su možda rekli poluistinu, ostatak pivske osnove može da bude kukuruzna prekrupa a koju niko i ne deklariše. Zbog toga, posle članka o kukuruznoj krupici u pivu, imam utisak da na našem tržištu i nema piva koje je ne sadrži.
Ali, naravno, na kraju, bez obzira na sve, hladno pivo na ove vrućine baš prija.
"Ako  nismo u stanju da nešto predstavimo brojevima, to svakako znači da je naše znanje o tome nedovoljno."
                                                          Lord Kelvin

kviskons

Dobro da ste me edukovali. Hvala vam.
Vracam se na vino, u njemu nema kukuruza garant.  :rolleyes:

slob

Pa da! Vino se pravi od grožđa!  :lol:
"Ako  nismo u stanju da nešto predstavimo brojevima, to svakako znači da je naše znanje o tome nedovoljno."
                                                          Lord Kelvin

japaizapa

Veliki pozdrav vukovima, birtijašima i pivopijama. Moram umešati prste u ovu temu. O ukusima ne treba raspravljati, svakom je drugačije. Dakle, imao sam priliku probati mnogo vrsta nemačkih piva, kupljenih u nemačkim prodavnicama i mogu reći da su raznih ukusa i kvaliteta. Cene su takođe raznovrsne, od 25 centi pa do 1 euro za 0.5 l. U svakom pivu je sastav: voda, ječmeni slad i hmelj, izuzev nekih vrsta gde je ubačen extrat hmelja i to je to. Pošto sam dugogodišnji pivopija, čak imam trajno obeležje toga (stomak), nisam mnogo izbirljiv, volim pivo. Posle 3 meseca konzumiranja nemačkog piva, vratim se u Srbiju na domaće sorte i par puta popijem više od 6 komada i eto sutra bolesti. U nemačkoj mi se to nije desilo, popijem 10, sutra sve u redu. Malo sam opširno, ali sam morao podeliti moje iskustvo s vama.

StokaNenormalna

Kao sto rekoh, Budweiser je na nasem trzistu (cena/kvalitet) ubedljivo No.1!
Ja ga placam 79,99din, pored zgrade u prodavnici, moguce da ima negde i jeftinije, ali mislim da je cena podnosljiva.
(Guinness takodje moze da prodje, kad naletim na njega, pa obradujem besiku...)

mi-ne

@japaizapa
Kada pijemo pivo ili dva, sigurno si primetio da ima nasih piva (bez obzira od cega su smuckana) koja su bolja od mnogih cistokrvnih nemackih.

japaizapa

U kom smislu bolja?

Teme sličnog naslova (3)

18807

Započeo Reader


Odgovora: 2
Pregleda: 4351

10640

Odgovora: 138
Pregleda: 21432

1345

Odgovora: 5
Pregleda: 4311