Vukovi sa DUNAVA Prijatelji foruma
Pages: 123456789101112131415161718192021222324252627282930313233343536373839404142434445464748495051525354555657
Odg: List Ribolov By: Goci Date: 14 Oktobar 2011, 15:50:44
Citat: limovac74 poslato 11 Oktobar 2011, 22:02:32Relacija cena- kvalitet sadržaja  :ok:
Potpis!  :thumbup:

"Ma di ćeš naći boljeg momka za te pare"  :wink:



:cool:

Odg: List Ribolov By: zex.raseta Date: 14 Oktobar 2011, 16:10:57
Ovaj broj me baš zaintrigirao  :takoje: .
Tekst N.Kostadinovića o promeni telematch štapa u fiiiniii feeder.
A posedujem jedan takav , Derby  4007 , high carbon , t.b.5-25gr , težak svega 165gr......
Vrlo retko se koristi ( koristim  uglavnom match štap za plovak ) i u rebusu sam dali da ga budžim...... :huh:
Časopis Ribolov ima svoj nivo i drži ga se.... smiley033
Odg: List Ribolov By: ledeni012 Date: 14 Oktobar 2011, 16:48:16
Kolega, samo nađi dobrog majstora i baci se na prepravku! Takav se rizik uvek isplati ako ti dotični štap ionako ničemu ne služi, a uz dobrog majstora rizik je minimalan. Sve preporuke sa moje strane za MG servis!
Odg: List Ribolov By: zex.raseta Date: 14 Oktobar 2011, 16:56:45
Hvala na preporuci  smiley033 .
Radili su mi drugi segment na bolonjezu tako da znam gde su ( bivša Dragice Pravice ).
Nije mi sada frka ( imam piker ) ali videću preko zime kada naiđem pored njih da se konsultujem i dočekam proleće i osetljiva pipkanja sa novim štapom.  :wink:
Odg: List Ribolov By: ledeni012 Date: 23 Oktobar 2011, 21:18:59
Privodimo kraju rad na novom broju Ribolova, pa rekoh da vam preporučim nekoliko priloga koji su po mom mišljenju najzanimljiviji. Radim izveštaje sa terena noćas, ali sad pravim pauzu i evo moje preporuke:


Pecanje bandara na plovak i kedera, na Šugavici kraj Kostolca. Zanimljiva reportaža "iz minuta u minut" sa mladim kostolačkim ribolovcem Acom Božićem u glavnoj ulozi. Bandar je kod nas zapostavljen, ali ja svake godine bar 5-6 izlazaka posvetim toj ribi.


Skobalj se na rekama polako povlači na dublje terene i sada se može pecati na žito, u tišacima peskovitog dna, na osetljive plovkaroške sisteme - o lovu "nosonje" na taj način, na Nišavi, piše Miki iz Niš.


Vlada Tadić je ovih dana odlično prolazio u varaličarenju štuke na Drini kod Loznice, koja je zbog nenormalnih oscilacija vodostaja praktično bila i jedina riba koja se dobro pecala. Zanimljiv tekst.


Na Joci je počela jesenja "Štukijada"! Joca Gafur mi kaže da je osim "običnih" komada od 3 do 6 kg palo i mnogo kapitalki (nekoliko ih je imalo od 10 do 13 kila!), a vrlo svežu reportažu o lovu štuke na toj vodi takođe imamo u ovom broju.


Moj kolega i prijatelj Siniša Milenković je napravio vrlo interesantan prilog o tome kako se sve može koristiti stari kukuruz u ribolovu šarana - ima dobrih caka za koje mnogi ne znaju.


Skrećem vam pažnju i na priču o Mlavi kod Gornjaka u rubrici "Reviri", jedan od najlepših terena na kojima sam ikada pecao, Srđan Savulov piše o novom štukaroškom reviru kod Sakula, a ima još mnogo korisnih i što je najvažnije u praksi primenljivih stvari.


Pozdrav svim Vukovima smiley033


A, da... konačno krenuo smuđ i kod nas! Bata Vale večeras ispunio dnevnu kvotu sa tri komata :tongue:
Odg: List Ribolov By: Vale Date: 23 Oktobar 2011, 21:26:58
Pocelo je....
Odg: List Ribolov By: limovac74 Date: 23 Oktobar 2011, 21:55:31
 smiley233 smiley205 Opet ću morati da kupim "Ribolov" ,a ne znam i kad sam preskočio koji broj  :cheesy: smiley194
Odg: List Ribolov By: Sax Date: 23 Oktobar 2011, 22:17:16
Znam da ste vec culi ali moram da ponovim,SVE pohvale za sjajan casopis.Sa uzivanjem ga procitam,tekstovi odlicni kao i raznolikost tema.Samo tako nastavite,nema bolji casopis od vaseg,verujte mi!!
Odg: List Ribolov By: ledeni012 Date: 25 Oktobar 2011, 12:03:47
Hvala na komplimentima smiley033 . Ima još mnogo sjajnih ideja koje čekaju na realizaciju, ali o tom potom.
Odg: List Ribolov By: pikeman Date: 25 Oktobar 2011, 15:00:42


SADRŽAJ RIBOLOVA BR. 283

AKTUELNO: 7 saveta za 14 dana; Hidrometeorološka i solunarna prognoza od 27. oktobra do 9. novembra; Vodostanje i temperatura voda; Izlazak i zalazak sunca
NA VODI: Jesenji lov skobalja na žito na tekućicam
AKTUELNO: Oktobarski lov bele ribe na plovak na Tamišu
AKTUELNO: Porast i zahlađenje vode pokrenuli smuđa na velikim rekama
ŠARAN: Kuvani kukuruz kao primama i mamac na komercijalnim revirima
NA VODI/AKTUELNO: Lov bandara na kedera i plovak
PARADA ULOVA: Som »'ladovinac« na Kobrin vobler; Tri Stoletova soma
DOBAR SAVET: Španski čvor; Čuvanje stopera; Brzo krpljenje čizama
PRAKSA: Fider duel na reci – rfazličiti pristupi u istim uslovima
NA VODI: Vrhunac sezone lova štuke na jezeru Joca
AKTUELNO: Novi štukaroški revir u Sakulama
NA VODI: Jedan od nas – Milutin Radojević, Kruševac
AKTUELNO: Veliki uspeh kadetske reprezentacije na Svetskom prvenstvu u Italiji
MUŠIČARENJE: Mala škoa vezivanja – Fur Fly
AKTUELNO/NA VODI: jesenji lov deverike na plovak na Adi Ciganliji
REVIRI: Mlava kod manastira Gornjak
IZLOG: Vantage vobleri
PRAKSA/PRIBOR: Prednosti i mane upredene strune i najlona u lovu bucova
IZ SVETA: Džig glave Gamakatsu Skip Gap Shaky Head; Svimbejti Jenzi Jeronimo Trout; Strategy maskirni predvezi za šarana; Varaliačrac Rhino DF Big Fish; Pelzer sedalica za čamac.
MORE: Lov šnjura na viđeno
IZVEŠTAJI SA RIBOLOVNIH TERENA: Okolina Subotice, Apatin, Sombor, Sivac, Bački Petrovac, Čurug, Sremska Mitrovica i okolina, Novi Sad, Koviljski rit, Titel, Ruma, Kikinda, Lukićevo, Kovin, Pančevo, Sakule, Baranda, Opovo, Sefkerin, Beograd, Smederevo, Požarevac, Veliko Gradište, Rabrovo, Žabari, Kragujevac, Svilajnac, Srednje Pomoravlje, Kruševac, Kraljevo, Šabac, Čačak, Valjevo, Loznica, Zvorničko jezero, Ljubovija, Bajina Bašta, Timočka i Negotinska krajina, Đerdap, Niš, Leskovac, Pirot, Vlasinsko jezero.



JESENJI LOV SKOBALJA NA ŽITO PLOVKAROŠKIM PRIBOROM

Zrnevlje na pesku





Autor: Miodrag Radojičić

Skobalj je dominantna riba u tekućicama koje pripadaju slivu Južne Morave, pa i u Nišavi. Nije zato nimalo čudno što su ribolovci opredeljeni za lov te izuzetne sportske vrste najbrojniji i na terenima na području Niša, uključujući i one u samom gradu. Skobalj se hvata preko cele godine, na raznim terenima i na različite mamce, a početkom jeseni, dok još nema obilnih kiša, u bistroj vodi možemo videti velika jata, koja  se u potrazi za hranom sele sa jednog preliva na drugi i stružu alge sa kamenja, pa u oktobru mnogo plovkaroša i dalje peca na travu. Sa raznih uzvišenja i mostova oni pažljivo osmatraju teren i kada uoče jato kreću za njim, jer je u uslovima dobre vidljivosti skobalja na plitkim terenima gotovo nemoguće privući i zadržati na jednom mestu.
JA, MEĐUTIM, U OVO DOBA godine pribegavam drugačijoj taktici i »nosonju« pecam na dubokim delovima sa sporim tokom. Nakon izgradnje gradskog keja, koji se pruža od centra Niša do Đačkog ostrva, takvih deonica je sve manje, ali kod Žute stene, Donje Vrežine i niških naselja Brzi brod, Broj 6 i Niška Banja i dalje prema Sićevačkoj klisuri još ima sjajnih pozicija za jesenji lov skobalja na žito.
Potencijalno izgledno mesto prvo treba pažljivo osmotriti, da bismo utvrdili čime je prekriveno dno i kakve je konfiguracije, jer se žito koristi i kao primama, pa je važno da je podloga ravna i peščana, kako bi skobalj lako otkrio našu ponudu i dugo se zadržao na hranjenoj lokaciji, zobajući zrnevlje. U bistroj vodi je lako videti kakvo je dno i gde su eventualne prepreke, a i naći maticu, u kojoj se riba najčešće zadržava na ovakvim potesima.
Kada je glavni tok na sredini reke, obično pre prvog zabačaja bacim nekoliko punih šaka žita, a zatim na svakih 15 do 30 minuta, zavisno od razvoja situacije... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 283-)



DEVETA KOSTOLAČKA »ŠTUKIJADA«

Leptiri u dubini



Autor: Vladan Stojićević Vale

Takmičenje u lovu štuke veštačkim mamcima na Kostolačkom dunavcu održano je u subotu, 15. oktobra, po deveti put, u odličnoj organizaciji lokalnog SRD Dunavac. U dogovoreno vreme na Kostolačkoj plaži pojavilo se 26 dvočlanih ekipa iz Požarevca, Kostolca, Velike Plane i okolnih mesta, a dva takmičara nastupila su samostalno. Pecalo se iz čamaca, na potesu od nasipa i pumpe do elektrane i ušća Kostolačkog kanala. Bodovale su se isključivo žive štuke – svaka riba donosila je 1.000 poena, dok je težina ulova vrednovana po sistemu 1 gram – 1 bod.
Relativno toplo i sunčano vreme je nagoveštavalo slabu aktivnost štuke, a i bistra voda doprinela je tome da broj udaraca bude mali. Najviše uspeha su imali takmičari koji su se opredelili za ciljanu potragu za krupnijim komadima, kakvi su se krili na dubljim i senovitim mestima. Gotovo svi ulovi ostvareni su na leptiraste varalice – najveća štuka, koja je težila 3,15 kg, donela je Kostolčanima Draganu Stojkoviću i Predragu Steviću 4.150 bodova, što je bilo dovoljno za tesnu pobedu... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 283-)



BEOGRAD: PORAST I HLAĐENJE VODE POKRENULI SMUĐA

Jesenji cug

http://i53.tinypic.com/1zqu1bo.jpg



Prvi značajniji skok nivoa Dunava, nakon višemesečnog perioda niskih vodostaja, pokrenuo je smuđa na mnogim terenima, pa i nizvodno od Beograda, u rejonu Vinče, Grocke i Ritopeka. Nekoliko dana se ova grabljivica lepo lovila i sa obale, ali i daleko od nje, vertikalnim džigovanjem iz čamaca nošenih snagom toka. Baš tako pecajući, Beograđanin Miroslav Štulić zvani Mikijus, snimatelj na televiziji B92, uhvatio je u ponedeljak, 17. oktobra u 8,20 č, na Dunavu kod Ritopeka, na pedesetak metara od bove koja označava plovni put, kapitalca teškog 7,3 kg, dugog 87 cm, na žuti tvister od 12,5 cm, na udici sa olovnom glavom od 35 g... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 283-)



JESENJI LOV BELE RIBE  NA TAMIŠU

Crveni »gica« i tanka glista





Autor: Milan Obradović Kalaj

Nakon duže pauze, sredinom oktobra sam otišao na Tamiš, kako bih pecao belu ribu na fider i plovak. Jutro je bilo izuzetno hladno, sa mrazom, ali su prvi zraci sunca najavili prelep dan. I zaista, kako je vreme odmicalo, jesen je sve više blistala, u pravoj eksploziji boja, kakve se mogu videti samo u ovo doba godine.
Nakvasio sam crvenu Gica Mix hranu, dodao joj šećerac i crviće, sve dobro promešao i pre prvog zabačaja bacio pet-šest kugli na dvadesetak metara od obale, gde je dubina bila oko 3 m. Vodostaj je bio blago povišen (kopnena trava na ivici korita je bila potopljena), ali je voda bila bistra.
Zatim sam odabrao mesto na koje ću plasirati fider sistem, pa sam desetak puta zaredom, ne mamčeći udicu, bacio hranilicu napunjenu primamom... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 283-)



MALE TAJNE USPEŠNIH: UPOTREBA STAROG KUVANOG KUKURUZA U LOVU ŠARANA

Limun, klice i konoplja





Autor: Siniša Milenković

Kada šarandžije na takmičenjima na komercijalnim revirima ulovljene ribe preko noći ostave u sakovima, ujutru u njima vrlo često nalaze dosta nesvarenih ljuski kukuruza i konoplje. To je najbolji dokaz da šaran rado jede zrnevlje i tamo gde ga ribolovci obilato hrane bojlijima i peletima visoke hranljive vrednosti.
Iako se na njega peca vekovima, kukuruz nije prirodna riblja hrana, jer ne raste u vodi, niti u nju dospeva prirodnim putem. Ali, njegova privlačnost za ciprinide se ne smanjuje, pa je i dalje jedan od glavnih mamaca i najkorišćeniji sastojak primame na komercijalnim vodama, a pogotovo na »divljim«.
Na »uhvati i pusti« revirima se za prihranu najčešće upotrebljava kuvani kukuruz, a znatno ređe onaj koji je pre bacanja samo bio ostavljen u vodi da malo nabubri i omekša.
VEĆINA ŠARANDŽIJA kukuruz najpre prelije toplom vodom i ostavi da odstoji 2-3 sata, a potom ga kuva, i to obično oko 45 minuta nakon što provri, tj. dok zrna ne počnu da pucaju. Lonac sa kuvanim kukuruzom valja tada skloniti sa štednjaka... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 283-)



IZ MINUTA U MINUT: JESENJI LOV GRGEČA NA PLOVAK NA STAJAĆOJ VODI

Plovak + keder = bandar





Autor: Saša Ledenčan

Šesnaestogodišnjeg Aleksandra Božića iz Kostolca sam upoznao još krajem prošle jeseni, varaličareći štuku na Kostolačkom dunavcu. Videvši kako spretno barata blinkeraškim štapom, prišao sam mu i posle kraćeg razgovora shvatio da je ovaj lepo vaspitan momak već prilično iskusan ribolovac i odličan poznavalac prilika na terenima u okolini svog grada, pa je odmah pao dogovor da do kraja sezone organizujemo neki zajednički izlazak na vodu. Ali, ubrzo posle našeg susreta nastupilo je zahlađenje sa snegom, a ponovo smo se sreli tek pretprošlog vikenda, na nedavno održanoj Štukijadi, na kojoj je on osvojio treće mesto.
– Štuka još nije krenula punom parom, ali se na Šugavici odlično peca bandar na kedera. Ako hoćeš, možeš sa mnom ujutru, a pridružiće nam se i Neša Radović – rekao je Aleksandar, a ja sam prihvatio njegov poziv. Tačno u šest sam ga pokupio ispred kuće i desetak minuta kasnije već smo silazili niz betonski nasip kojim je omeđena zapadna obala Šugavice, vode na kojoj sam poslednji put pecao kao dečak... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 283-)



ULOV KOJI SE PAMTI: DRINA KOD LOZNICE

Kašika u (pr)opadanju





Autor: Vlada Tadić

Tog jutra, sredinom prošle nedelje, ustao sam u 6,30 č, ubacio u kola štap i kutiju sa desetak kašika Profi Blinker, koje su mi prethodnog dana stigle iz Nemačke, odvezao suprugu na posao i krenuo od jednog do drugog lozničkog stovarišta građevinskog materijala. Negde posle desetog sam odustao i krenuo na Drinu, da potražim štuku, kad već ne mogu da pronađem odgovarajuće crepljike od leksana. Bila je ogromna, »iz bedema u bedem« što mi kažemo, pa mi je odmah bilo jasno da moram preko mosta, na jednu otoku sa bosanske strane, koja je dobra po takvom vodostaju. Kada sam stigao do nje i video da se lagano »cedi«, tj. da opada, osetio sam »leptiriće u stomaku«, jer to znači samo jedno – da keder izlazi iz otoke u glavni tok, a štuke stoje na izlazu i samo ih »sortiraju« ... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 283-)



FIDER DUEL: RAZLIČITI PRISTUPI U ISTIM USLOVIMA

Kavezi na plitkom sprudu







Autor: Ninoslav Žagar

Već nekoliko godina uzastopno, krajem ljeta ili početkom jeseni, trojica mojih dragih prijatelja i ja održavamo interno natjecanje u ribolovu fider tehnikom. Onako, za slavu i ćevape... Uglavnom lovimo na Kupi, jer nam je svima neizmjerno draga, a rijekama i inače, kad god možemo, dajemo prednost pred stajaćicama, jer je živa voda ipak živa voda! Lovimo u parovima, već standardno, Frele i ja protiv Miše i Kikeca, kojima se ponekad kao pojačanje priključi i Gaba. Svi oni dobro barataju fider tehnikom, ali im se pristup ribolovu pomalo razlikuje, kao što će se iz ovoga teksta i vidjeti.
Mišo i Kikec su od onih koji uvijek pod svaku cijenu žele uhvatiti krupnu ribu. U skladu s tim često, pa i onda kada ne treba, predimenzioniraju pribor, bojeći se gubitaka. Frele se trenutačno najviše bavi šaranskim ribolovom, ali je »stara garda«, ona koju cijenim, jer je prošla sve prethodne faze ribolova, davno počevši sa direktašem i raznim dubinkama, nastavivši sa bolonjezom i mečerom, pa i varaličarenjem, i tek potom stigavši do modernog šaranskog ribolova. Jednom riječju, Frele ima osjećaja za finese. I tu je, zapravo, okosnica priče...
Odabir mjesta ovaj put pao je na Ozalj, ispod brane, dobrim dijelom i zato jer tu na obali ima dovoljno mjesta za svu četvoricu i uvjeti ribolova su svima podjednaki. Kupa je bila niža nego ikad, a bistra, bistra... ma nema takve rakije. I premda smo i prije no što smo došli na vodu znali da nas čeka težak ribolov, ipak smo bili iznenađeni stanjem koje smo zatekli, jer se činilo da na tom dijelu rijeka uopće ne teče. Bilo je za pretpostaviti da će se loviti slabo, možda svega nekoliko riba, te da će pobjednika odlučiti vrlo mala razlika. No, to mjesto većinom je, pa i za niskih vodostaja, davalo krupnu bijelu ribu, najčešće deverike, plotice i mrene, a i iznenađenja su uvijek bila moguća. Kikec i Mišo su poslije izvlačenja pozicija zauzeli mjesto na samoj špici, bliže brani, kojem je prednost što je dublje, a i strujanje vode je tu ipak bilo nešto jače. S druge strane, loviti nizvodno od protivnika ne može nikako biti loše, pa ni u uvjetima kad rijeka vrlo sporo teče. Osim toga, malo nizvodnije od naše pozicije nalazio se gust pojas trave, u kojem smo zamijetili sitniju ribu. Kad se sve zbroji i oduzme, uvjeti su nam doista bili podjednaki... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 283-)



DRUGA POLOVINA OKTOBRA U ZNAKU ODLIČNIH ULOVA ŠTUKE NA JEZERU JOCA

Švedska u Banatu









Autor: Vladimir Stakić

Foto: Nenad Janićijević, Nenad Kostadinović, V. Stakić

Jezero Joca nalazi se uz levu obalu Tise, pet kilometara od banatskog sela Belo Blato, u sklopu ribnjaka Ečka. Površine je oko 500 hektara, nepravilnog oblika, dobrim delom obraslo trskom, a na pojedinim delovima iz vode vire šume potopljenog šiblja i drveća. Prosečna dubina je oko 1,5 m, ali na mnogim mestima između vodene vegetacije i površine ima znatno manje slobodnog prostora (ponegde čak i manje od 50 cm).
Na ovom reviru se tokom proleća, leta i rane jeseni pecaju velike babuške (nisu retki ni primerci teži od 1,5 kg), lepe deverike,   krupni amuri i šarani (vidi str. 19), a druga polovina leta i cela jesen su u znaku štuke, po kojoj je ova voda bez premca u ovom delu Evrope. Na Joci ne samo da ribolovac može za dan uhvatiti više štuka u meri nego na bilo kom drugom terenu na području bivše Jugoslavije (a verovatno i mnogo šire), već je i prosečna lovna težina impresivna. Zato su u poslednjih nekoliko nedelja na ovoj vodi, osim brojnih ribolovaca iz cele Srbije, bili i Hrvati, Slovenci, Holanđani, Rusi, Rumuni, kao i profesionalci iz mađarskog Salmo tima.
Ribolov na žive mamce je produktivan tokom većeg dela godina, a većina ljubitelja te tehnike peca na velike ribice, sistemom balerine, iako je efikasan i dubinski metod, sa mamcem podignutim iznad pridnene vegetacije. »Kederaši« podjednako uspešno prolaze sa obale, iz čamaca ili sa neke od drvenih platformi, i to u većem delu dana, bez obzira na vremenske prilike.
Varaličari po sunčanom vremenu najbolje prolaze u jutarnjim, kasnopopodnevnim i večernjim satima. Od metalnih veštačkih mamaca, osim kašika teških do dvadesetak grama i većih leptira klasičnog tipa (pogotovo onih lakših, kao što su Mepps Lusox, Robinson Gepard, Blue Fox Piker i sl.), vrlo su lovni i spinerbejtovi (»suknjice«) različitih dekora i oblika krilaca, koji se zahvaljujući konstrukciji mogu uspešno voditi i kroz gustu vegetaciju, a pogotovo kroz zone sa isprepletanim granjem i šibljem, u kojima dosta štuka vreba plen... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 283-)



NOVI ŠTUKAROŠKI REVIR NA RIBNJAKU U SAKULAMA

Balerinaška okupacija



Autor: Srđan Savulov

Čim sam od glavnog urednika Ribolova čuo da se na novootvorenom reviru na ribnjaku u Sakulama posledjih dana love krupna štuke, zaputio sam se u to selo nedaleko od Opova. Iz centra sam skreno levo, ka delu zvanom Staro Selo. Tamo smo se kod meštana raspitali gde se to love štuke i dobili informaciju; ,,Ideš do kraja asfalta pa levo, tamo ćeš već videti gde ima puno kola, tu se peca.'' Od pribora smo poneli samo varalice nadajući se da ćemo tako lakše naći mesto za pecanje jer smo očekivali gužvu na vodi. Bilo je samo petoro kola ali na žalost mesta za varaličarenje nije bilo. Naime, kolege ,,balerinaši'' su se toliko raširili (neki su zauzeli i po pet mesta sa više od deset štapova) da je nama ostalo da pecamo samo u plićaku obraslom travom ili u kanalu gde nije bilo izgleda za ozbiljniji ulov... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 283-)



VELIKI USPEH NAŠIH NAJMLAĐIH PLOVKAROŠA NA SVETSKOM PRVENSTVU

Srebro za kadete



Uprkos skromnom budžetu i svim ostalim problemima sa kojima se naši takmičari tradicionalno bore na međunarodnim nadmetanjima, članovi najmlađe plovkaroške reprezentacije, uzrasta do 14 godina (»U 14«) su na nedavno održanoj »Ribolovačkoj olimpijadi« (tj. svetskom prvenstvu u svim disciplinama) u Italiji ostvarili sjajan rezultat, osvojivši na reci Arno kod Kalčinaje drugo mesto u ekipnoj konkurenciji i četvrto u pojedinačnoj. O uspehu naših mladih takmičara razgovarali smo sa Nenadom Radovićem iz Kostolca, vršiocem dužnosti selektora te uzrasne kategorije,.
– Izbor članova reprezentacije obavili smo krajem jula, tokom trodnevnog kampa na Gružanskom jezeru, organizovanog u saradnji sa Ministarstvom za sport i omladinu i SSRS. U toj akciji učestvovale su tri devojčice i 20 dečaka, koji su prvu proveru imali tokom tri kola kampa održanog u Kladovu. U završnoj fazi priprema su nam od velike koristi bili treninzi na ribnjaku u Suseku, gde su reprezentativci imali priliku da pecaju šarane teške između 500 g i 3 kg – objašnjava Radović i napominje da je ovo bio prvi nastup naše najmlađe reprezentacije posle tri godine, što čini još vrednijom prvu medalju osvojenu u žestokoj konkurenciji, sa selekcijama Italije, Hrvatske, Portugala, Francuske, Češke, Slovačke, Poljske i Španije.
Naš sagovornik ističe da osim mladih reprezentativaca velike zasluge za uspeh pripadaju i Mlađi Nenadoviću iz Petrovca na Mlavi – predsedniku Foruma SSRS, koji je bio zaslužen za smeštaj i kompletnu logistiku u Kalčinaji, kao i treneru Aleksandru Beliću iz Smedereva... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 283-)



MUŠIČARENJE: MALA ŠKOLA VEZIVANJA: FUR FLY

Krznena muva



Tekst, foto i izrada: Đorđe Glavinić Šumadinac, www.grandepescatore.com

U Ribolovu smo već predstavili neke od izuzetno lovnih muva svetski poznatog mušičara i vezača Boba Vajata (Wyatt). Za izradu potezanki koje imitiraju ribice, on često koristi trake zečjeg krzna (eng. zonker strips) jer čine da mamac u vodi, pri blagim trzajima, pulsira i treperi poput bolesne ili povređene jedinke. Ovoga puta prikazaćemo postupak pravljenja Krznene muve (eng. Fur Fly) – strimera čiju je osnovnu verziju Vajat predstavio u filmu Mušice koje love ribu (Flies That Catch Fish) ... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 283-)



Mlava kod manastira Gornjak







Tekst: Nebojša Stević, Foto: Saša Ledenčan

Oko 70 km od Požarevca i nešto manje od 20 km od Petrovca nalazi se manastir Gornjak, ispod koga protiče Mlava. Iako je riblji fond ovog dela reke skroman, a prosečna lovna veličina riba mala, lepota predela nikoga ne ostavlja ravnodušnim, pa ovaj revir svakako vredi posetiti.
VODA: Deo Mlave koji ovoga puta predstavljamo dugačak je oko 1,5 km i prostire se od izvora Čvarinac i popularnog izletišta do pomenutog manastira, koji je ime dobio, kao i klisura, po vetru gornjaku, koji ovde često duva. Pri normalnom vodostaju, reka je ovde široka između 10 i 15 m, dno je uglavnom šljunkovito, a tok karakteriše smenjivanje plitkih brzaka i preliva sa tišacima i virovima punim stena i oborenog drveća, u kojima dubina čak i leti, po niskom vodostaju, premašuje 1 m. Leva obala je niska i veoma pogodna za ribolov, dok je desna stenovita i potpuno nepristupačna.
Revir počinje dubokim i širokim virom, ispod izvora pretvorenog u mali crkveni spomenik, kraj koga se nalazi prirodni senoviti plato, na kojem od maja do oktobra ima dosta izletnika i kampera iz Petrovca, ali i Požarevca, Beograda i još udaljenijih gradova. Idući nizvodno, nailazimo na veći preliv, a zatim na nekoliko oštrijih krivina, nakon kojih Mlava petstotinak metara teče pravo. Zatim se dolazi do velikog prirodnog ostrva, koje se pri najnižem vodostaju pretvara u poluostrvo, a potom se niže još nekoliko krivina i brzaka, ispod kojih su  manastir i mostić koji označava kraj revira. Obale su relativno čiste, voda je čak i leti veoma hladna, a lepota prirode prosto ostavlja bez daha.

RIBE I RIBOLOV: Dominantne riblje vrste su pliska (dvoprugasta uklija) i potočna mrena, koje se pecaju na plovak, petljašima dugim 2 do 4 m i lakom dubinkom ili »poludubinkom«... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 283-)



PREDNOSTI I MANE UPREDENE STRUNE I NAJLONA U LOVU BUCOVA

Tanka linija





Autor: Aleksandar Milanović, Beogradske bucovdžije

Najlon (monofil) ili upredena struna – stara je dilema mnogih blinkeraša, o kojoj je više puta pisano i na stranicama Ribolova. Naravno, na isti problem različito se gleda, a svoja mišljenja do sada javno su iznosili uglavnom smuđaroši, i to prvenstveno oni koji ga love ,,gumama" (tvisterima, šedovima i sl.) na velikim dubinama. Oni su se gotovo po pravilu opredelili za upredene strune, koje im obezbeđuju bolju detekciju udarca smuđa i bržu i bolju kontru. (Isto bih kao prednosti naveo i kada smuđa lovimo voblerima, naročito kada se u obzir uzmu tvrde smuđeve čeljusti koje udicom treba probiti.) Potpuno iste argumente navode i pasionirani lovci na soma. O prednostima upredenih struna mogli su se pročitati i prilozi lovaca na štuke i basa, ali se bucovdžije do sada nisu izjašnjavale preko ribolovačkih časopisa. Zato slede lična iskustva, sa isticanjem i prednosti i mana, u korišćenju najlona i upredene strune isključivo u lovu bucova na Dunavu, Savi, Tamišu i Tisi.
MANE UPREDENE STRUNE. 1. Najznačajnija mana uočava se prilikom udaraca bucova na relativno malom odstojanju od blinkeraša. Često se dešava da zbog siline udarca i neeleastičnosti strune ostanemo bez bucova, i to iz dva razloga: ili bucov rascepa usnu ukoliko je plitko zakačen ili, ako je krupniji, otvori ili slomi udicu (naročito na manjim voblerima i strimerima). Stoga bih preporučio da se pri lovu upredenom strunom koriste štapovi parabolične akcije, koji će amortizovati snažan udarac. Najgorom smatram kombinaciju koja je naročito popularna kod mlađih bucovdžija: prebrz, preoštar štap (idejno namenjen lovu smuđa) i upredena struna na mašinici.
2. U drugu veliku manu upredenica mogle su se uveriti samo bucovdžije koje pecaju sa izrazitijih uzvišenja. Ali, takve prilike uopšte nisu retke: da li postoji bucovdžija koji nije zabacivao sa nekog mosta, brane ili visoke obale na kojoj se ne može prići samoj vodi? Budući da je u takvim situacijama ugao između vrha štapa i vode preoštar, pri snažnim bucovskim udarcima dešava se da upecana riba naprosto izleti iz vode. Dešavalo mi se u takvim situacijama da nerastegljivost upredene strune uzrokuje da udice prosto pocepaju bucovu usta, a on od inercije snažno odleti unazad i pljusne po površini vode... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 283-)



MORE: LOV ŠNJURA NA VIĐENO

Proždrljivi roktavac





Autor: Boris Bulić

Šnjur (Trachurus trachurus, Linnaeus,1758.) pripada obitelji bitnica – šnjuraka – trnoboka (Carangidae). Dosegne i preko 40 cm, uz težinu do 1,8 kg, no takvi su ulovi vrlo rijetki. Prosječna lovna težina kreće se tek oko 150-200 g.
Kao i ostale ribe iz ove obitelji, šnjur je građen izrazito hidrodinamično. Prepoznatljiv je po izraženoj bočnoj liniji, vidljivoj cijelom duljinom, popločanoj nizom oštrih pločica, položenih prema repu. Boje je srebrnkasto modrikaste, nešto svjetlije prema trbušnoj strani. Velikim ispruživim ustima vrlo lako ostvaruje snažan vakum, kojem plijen teško izmiče. Mada je po svemu pelagička riba u stanovitoj je mjeri ovisan o vrsti dna, pa ćemo ga tako češće susresti nad pjeskovito-ljušturastim dnom, a zalazi i dubine do 200 m!
Lovi se na razne načine. Veliki dio ove vrste stradava od mreža profesionalnih ribara, zimi od koća a ljeti od plivarica, dok se u sportskom ribolovu najčešće lovi panulom i udicom.
Panula za šnjura nije komplicirana. Na osnovnu strunu promjera 0,60 mm vezuje se jača virbla, koja je spona s predvezom naoružanim sabikijem, nizom prama (bočnih predveza sa udicama okićenima raznobojnim percima i lametama). Za otežanje se koristi posebno konstruirana olovnica, tzv. torpedo... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 283-)
Odg: List Ribolov By: limovac74 Date: 26 Oktobar 2011, 21:57:53
Gde više da ih trpam :huh:   :lol: :lol: :lol:



Odg: List Ribolov By: dalibor81 Date: 29 Oktobar 2011, 21:59:35
meni se najvise svidja rubrika kuda na pecanje izvestaji sa reka pozdrav
Odg: List Ribolov By: ledeni012 Date: 30 Oktobar 2011, 19:10:23
Kolega Limovac, imamo isti problem. Zapravo, ja ga imam već jedno 25 godina, otkada sam počeo da skladištim "literaturu".


Dalibore, izveštajne strane ja pravim, pa ću ovo shvatiti kao tvoj kompliment smiley033
Odg: List Ribolov By: dalibor81 Date: 30 Oktobar 2011, 21:07:32
svak cast celoj ekipi lista ribolov najbolji ste

Odg: List Ribolov By: ledeni012 Date: 31 Oktobar 2011, 12:06:15
Hvala još jednom. Služimo narodu - što bi rekli moji klasići iz JNA :cheesy: