Vukovi sa DUNAVA Prijatelji foruma
Pages: 123456789101112131415161718192021222324252627282930313233343536373839404142434445464748495051525354555657
Odg: List Ribolov By: Belizmaj Date: 15 Septembar 2011, 16:35:42
Bata Vale svaka cast ti si majstor na vodi majstor sa olovkom tj tastaturom kompijutera samo tako nastavi
Odg: List Ribolov By: dovlans Date: 15 Septembar 2011, 20:07:36
Upoznao sam Peru Klajna, čovek je živa legenda. Čast mi je što ga znam !
Odg: List Ribolov By: Vale Date: 19 Septembar 2011, 23:20:29
Citat: Belizmaj poslato 15 Septembar 2011, 16:35:42
Bata Vale svaka cast ti si majstor na vodi majstor sa olovkom tj tastaturom kompijutera samo tako nastavi

Hvala kolega,nemoj da ti vise beze one grdosije saranske!
Odg: List Ribolov By: Belizmaj Date: 22 Septembar 2011, 19:25:45
Nadam se da nece.
Odg: List Ribolov By: pikeman Date: 28 Septembar 2011, 22:21:01


Sadržaj Ribolova br. 281

AKTUELNO: 7 saveta za 14 dana; Hidrometeorološka i solunarna prognoza od 29. septembra do 12. oktobra; Vodostanje i temperatura voda; Izlazak i zalazak sunca
NA VODI: Lov babuške i šarana na Galovici kod Novog Beograda
PRAKSA: Noćno varaličarenje na urbanizovanim lokacijama
PRAKSA/AKTUELNO: Lov štuke na četiri vrste hibrida dobijene ukrštanjem varalica različitih karakteristika
ŠARAN: Dva vikenda na jezeru Belarija
ŠARAN: Male tajne uspešnih – oguljeni bojli i tigrov orah
PARADA ULOVA: Dva bovanska dvometraša
DOBAR SAVET: Čuvanje svežeg hleba i pravilno pravljenje ruže za skobalja
PRAKSA: Ciljani lov bodorki i crvenperki fider tehnikom
NA VODI: Šaran na bojli, som na šarana
NA VODI: Varaličarenje basa na tipično američki način
MUŠIČARENJE: Mala škola vezivanja – Crna kamenjarka
NA VODI: Slobni drugi som; Žuti som – treći put
PRAKSA: Tajne uspešnih fideraša – lako i teško hranjenje
NA VODI/AKTUELNO: Ciljani lov šarana i krupne babuške fider tehnikom na Tamišu
REVIRI: Rasina od Bivolja do ušća u Zapadnu Moravu
NA VODI: Carp Feeder kup Baranda 2011
AKTUELNO/PRIBOR: Šta izlagači spremaju za LORIST; Najatraktivniji proizvodi na Formax godišnjoj mega akciji
IZ SVETA: Prilagodljiva futrola Prologic; Profi Blinker Halligalli/Verticalli; vobler Storm Deep Rattlin Flat Wart; mašinica Quantum Vex; Šarandžijski duksevi Hotspot
IZVEŠTAJI SA RIBOLOVNIH TERENA: Apatin, Sombor, Sivac, Čurug, Sremska Mitrovica i okolina, Novi Sad, Koviljski rit, Titel, Ruma, Kikinda, Lukićevo, Kovin, Pančevo, Sakule, Baranda, Opovo, Sefkerin, Beograd, Mladenovac, Smederevo, Požarevac, Veliko Gradište, Rabrovo, Žabari, Kragujevac, Svilajnac, Srednje Pomoravlje, Kruševac, Kraljevo, Šabac, Čačak, Valjevo, Loznica, Ljubovija, Bajina Bašta, Timočka i Negotinska krajina, Đerdap, Niš, Leskovac, Pirot, Vlasinsko jezero.



LOV ŠTUKE NA ČETIRI VRSTE HIBRIDNIH VARALICA DOBIJENIH UKRŠTANJEM VEŠTAČKIH MAMACA RAZLIČITIH KARAKTERISTIKA

1 + 1 = 4







Autor: Tibor Mesaroš Toblerone

I tekuće i stajaće vode u okolini Vršca su u poslednje dve decenije izložene velikom pritisku ribokradica i sportskih ribolovaca, pa je na njima odavno postalo vrlo teško uhvatiti krupnu ribu, a pogotovo grabljivicu. Starije i iskusnije jedinke su vrlo oprezne, pamte neprijatna iskustva i često ih je skoro nemoguće izazvati da napadnu veštački mamac sa kojim su se više puta sretale, ali ih je moguće prevariti na varalicu sa kojom se ranije nisu sretale, nastalu kombinovanjem modela često vrlo specifičnih karakteristika i napravljenih od različitih materijala. Na takve »hibride« lovim već petnaestak godina, stalno eksperimentišući i kombinujući. Dodajući i oduzimajući, skraćujući i produžujući, lepeći i lemeći pravio sam svakakve čudne »mrdalice«, kakve predatori nikada ranije nisu videli i koje mogu da zabacim i prezentujem na nekim mestima na kojima druge varalice nisu upotrebljive ili da ih vodim na neki poseban način, tako da u pravom trenutku, pred očima potencijalnog napadača naprave neki neodoljivi pokret ili bljesak.
1. KAŠIKA I ZONKER. Lagana kašika koja zavodljivo leluja i pri ravnomernom povlačenju i pri džigovanju postaje u fazama propadanja i podizanja još lovnija zahvaljujući pulsiranju »dodatog tela«. Najbolje rezultate postizao sam kada sam na mesto trokrake montirao na jednokrakoj udici napravljene zonkere, sa plivajućom glavom od jelenske dlake i telom od kombinacije zečijeg krzna i svetleće lamete. Posle niza eksperimenata utvrdio sam da je najvažnije da glava zonkera bude velika i sa ogromnim očima... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 281-)



TAJNE USPEŠNIH: KAKO UBITI CRVE

Toplo, hladno ili mokro







Autor: Nenad Kostadinović

Deverika, šaran i babuška vrlo rado uzimaju mrtve crve, pa su oni odličan mamac i dodatak prihrani. Međutim, mnogi ribolovci ih ne koriste, jer zbog ukućana ne mogu da ih stavljaju u zamrzivač, a parenje vrelom vodom (drugi efikasan način za ubijanje tih larvi muve) im je komplikovano i traži izvesno vreme. Na sreću, osim ta dva najpoznatija načina, postoji još nekoliko sasvim jednostavnih i brzih.
Jedan duhoviti kolega svojevremeno je rekao da ćemo veću količinu crva odjednom najlakše ubiti ako kesu u koju su spakovani stavimo na kolovoz i preko nje pređemo automobilom. Ta šala nosi mrvu zbilje, ali kako takvi crvići ne bi bili naročito privlačni za ribu, bolje je primeniti neki od sledeća tri metoda... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 281-)



MALE TAJNE USPEŠNIH: KAKO POVEĆATI PRIVLAČNOST BOJLIJA I TIGROVOG ORAHA

Oljušteni obrok







Autor: Siniša Milenković

Kada šaran dobro radi na standardne mamce koji su mu ponuđeni, ribolovac ima jednu brigu manje i može da se koncentriše na zabacivanje, pravovremeno kontriranje, zamaranje ribe i eventualno na povremeno dohranjivanje. Ali, »kralj ciprinida« mnogo češće ignoriše ono što mu serviramo na udici ili na dlaci ispod nje, čak i kada je očigledno da je došao na hranjeno mesto i da je aktivan. Neke šarandžije u takvoj situaciji pokušavaju da među mamcima koje su poneli pronađu onaj čija će aroma biti neodoljiva, drugi eksperimentišu sa prezentacijama, a treći menjaju sve što im padne na pamet i eksperimentišu sa neobičnim rešenjima. Na komercijalnim vodama, na kojima se mnogo peca, nekada su najbolja baš rešenja sa kojima se riba sreće retko ili ih nikada ranije nije videla, kao što je oguljeni (oljušteni) bojli... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 281-)



ULOV KOJI SE PAMTI: DVA DVOMETRAŠA ZA DVA DANA

Bovanski orijaši



Autor: Miodrag Radojičić Miki

Sportski ribolovci koji su u Srbiji tokom karijere uhvatili dva soma duža od dva metra mogu se izbrojati na prste jedne ruke. Slobodan Milenković (56), diplomirani ekonomista iz Niša, novi rekorder u lovu bovanskih orijaša, uspeo je da to učini za samo dva dana.
Tokom nedavnog perioda tropskih vrućina, dok je većina kolega iz klimatizovanih domova ili debele hladovine jadikovala kako riba na 40º C uopšte neće da grize, iskusni ribolovac, koji je u dugogodišnjoj karijeri pecao na nekim od najpoznatijih voda bivše Jugoslavije, strpljivo je dežurao na obali Bovanskog jezera, kraj svojih štapova. Ostao je 11. avgusta uveče budan dugo nakon što su njegove komšije u kamperskom naselju na lokalitetu Drugi asfalt utonule u san. U priobalju je te večeri vladao potpuni mir i svi zvuci sa vode odlično su se čuli.
– TIŠINA JE ZAVLADALA jezerom, pa sam odmah registrovao raubovanje soma iz pravca u kome su, na pedesetak metara od obale, bila razvučena moja dva sistema. Zato sam se upinjao da ostanem budan, jer sam naslućivao da bi to mogla da bude moja noć – priča Slobodan uz osmeh.
Intuicija ga nije prevarila. Pola sata pre ponoći oglasio se elektronski indikator na trometarskom štapu Saenger Waller Kalle, težine bacanja 100–400 g, obavestivši pospanog pecaroša da je »brka« uzeo snop durdubaka na udici Gamakatsu veličine 5/0, ponuđen klasičnom dubinskom montažom sa klizećim olovom od 100 g... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 281-)



VARALIČARENJE BASA NA TIPIČNO AMERIČKI NAČIN

Brzo prženje







Autor: Nenad Ignjatov

Rano jutro i predvečerje su najbolji delovi dana za lov basa. Na našim kanalima i stajaćicama se ova grabljivica najuspešnije peca temeljnim i laganim pretraživanjem izglednih mesta, bilo sa obale ili iz čamca pokretanog veslima ili motorom (bolje električnim nego benzinskim, zbog manje buke i lakšeg baratanja). Nakon što temeljno prečešlja poziciju, basolovac se po pravilu premešta za po 10-20 m metara, do sledećeg raskrčenog mesta na obali ili izgledne tačke za zabacivanje iz čamca.
U SAD, ZEMLJI U KOJOJ je lov basa najrazvijeniji i najpopularniji, ta riba se skoro isključivo peca iz čamaca, često na vrlo velikim jezerima. Kako dobra mesta na njima mogu biti vrlo udaljena, ambicioznim ribolovcima praktično su neophodni gliseri sa vrlo jakim motorima i GPS uređaji, kojima se memorišu produktivne lokacije, radi što bržeg i lakšeg nalaženja. Ti »supersonični« varaličari razvili su taktiku pretraživanja terena, koja im omogućava da za 10-20 minuta utvrde da li je riba zainteresovana za jelo. Čim stanu, kreću u pretraživanje terena, zabacujući u različitim pravcima varalicama koje se mogu brzo voditi, a privlače aktivne basove. Ukoliko se velikousti grgeči jave, ribolovac ostaje nešto duže na mestu, nudeći ribi i druge veštačke mamce, ne bi li pronašao neki koji bi u konkretnoj situaciji mogao dati bolji ulov.
Kao pasionirani basolovac, gledao sam mnogo diskova i pročitao više tekstova u kojima se preporučuje takav pristup i često sam se pitao čemu tolika jurnjava, kada bi se verovatno moglo uspešno pecati i malo sporijim pristupom, tj. sa nešto više vremena posvećenog svakoj poziciji i sa manjim brojem premeštanja. Odgovor sam dobio prilikom nedavnog boravka na Ebru... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 281-)



MALA ŠKOLA VEZIVANJA: NIMFA ZA MALU I BISTRU VODU

Crna kamenjarka



Tekst, foto i izrada: Đorđe Glavinić Šumadinac, www.grandepescatore.com

U prethodnom broju govorili smo o primenljivosti Vinyl rib D materijala za izradu tela insekata različitih veličina i u raznim stadijumima razvoja. Ovoga puta predstavićemo još jednu kreaciju za koju se on koristi – imitaciju crne kamenjarke. Ona može da oponaša razne sitne tamne kamenjarke, koje čine značajan deo ishrane riba naših salmonidnih voda, pa je treba imati na udicama veličina od No. 10 do 14.
Izradu počinjemo postavljajući u stegu udicu na koju smo prethodno postavili tungstensku glavu (1). Nakon što pričvrstimo osnovni konac (2), montiramo crna biots pera guske, koja će imitirati repiće (3) ... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 281-)



MALE TAJNE USPEŠNIH FIDERAŠA: TEŠKO I LAKO HRANJENJE

Kako i koliko





Autor: Nenad Kostadinović

Savremeni ribolov sa hranilicom izuzetno efikasnim i interesantnim čini to što nam nudi mnoštvo mogućnosti za prilagođavanje u najrazličitijim situacijama. Ipak, da bismo iz tog obilja izvukli maksimum, moramo umeti da procenimo koje će rešenje u konkretnim okolnostima biti najbolje.
Primamu pre fider ribolova i tokom njega možemo plasirati rukom, praćkom, pa čak i čamcem na daljinsko upravljanje, ali jedna od glavnih karakteristika ove tehnike je baš upotreba hranilice kao jednog od nezaobilaznih delova sistema, koji uz to omogućava jednostavno, ekonomično, precizno i efikasno primamljivanje.
Ni iskusni ribolovci ne mogu uvek da na početku pecanja sa sigurnošću kažu da li će bolje biti »teško hranjenje« (uz upotrebu velike hranlice) ili »lako« (često zabacivanje manje hranilice). Oba pristupa imaju i prednosti i mane, pa ih treba dobro poznavati, kako bismo mogli da odaberemo onaj odgovarajući i da, po potrebi, u toku pecanja promenimo pristup ili da ostanemo pri onom sa kojim smo počeli, ukoliko procenimo da je to rešenje najbolje.
TEŠKO HRANJENJE. Obilno prihranjivanje primenićemo onda kada procenimo da je riba izuzetno aktivna. Velikom količinom ćemo na mesto na kome pecamo privući brojna jata i motivisati ih da tu duže ostanu... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 281-)



Rasina od Bivolja do ušća u Zapadnu Moravu





Autor: Vladica Radojević

Pored niza izglednih mesta i dosta raznovrsnog ribljeg fonda, donji tok Rasine odlikuje i gotovo potpuno odsustvo ribokrađe. Da nije mnoštva zagađivača, područje od Bivolja do ušća moglo bi da bude za ribolovce mnogo privlačnije nego što je danas.
VODA: Na početku revira, kod Parunovačkog mosta (na granici sela Prnjavor i Bivolje), obale Rasine su kanalisane, tok je na više mesta pregrađen kamenim kaskadama, dno je šljunkovito, a prelivi se smenjuju sa tišacima u kojima dubina dostiže 1 m. Oko 700 m dugi deo koji pripada Bivolju meandrira kroz oranice i nije kanalisan, a završava se kod Bivoljskog mosta.
Sve do igrališta Bela Boca u Bivolju, reka je većim delom plitka i brza, osim u jazu – bivoljskom kupalištu u kojem dubina prelazi dva metra. Preko puta jaza, stotinak metara uzvodno od Bivoljskog mosta (kraj koga je i stari most, srušen u NATO bombardovanju), u Rasinu se uliva fekalni kanal iz okolnih kuća i privrednih objekata, dno je zamuljeno, a tok spor.
Rečno korito je zatim ponovo kanalisano sve do oko 300 m ispod železničkog mosta, pa je i taj deo spor, dno muljevito i samo u priobalju mestimično ima malo peska. Na poslednjih 3,5 km toka, sve do ušća u Zapadnu Moravu, reka je pretežno spora i duboka oko 1 m, obale su obrasle barskom trskom, a u priobalju ima dosta krupnog kamenja, granja i otpada... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 281-)
Odg: List Ribolov By: ledeni012 Date: 05 Oktobar 2011, 15:22:34
Miloš na onoj fotki iz Španije izgleda kao da već jedno 15 godina radi kao ribolovni vodič i zarađuje hiljade evra mesečno :cool:
Odg: List Ribolov By: rašo Date: 05 Oktobar 2011, 18:01:03
tko zna koliko mu je Sale platio za usluge vodiča.
Odg: List Ribolov By: ledeni012 Date: 05 Oktobar 2011, 18:37:39
Pa jedno dva soma mesečno :lol:
Odg: List Ribolov By: Vale Date: 05 Oktobar 2011, 19:53:11
Kartica C&R  :lol:
Odg: List Ribolov By: ledeni012 Date: 11 Oktobar 2011, 17:24:15
Aj' pogodite ko je na naslovnici broja 282, koji je upravo izašao iz štamparije :smiley:  A nije Vale :lol: :lol: :lol:
Odg: List Ribolov By: Vale Date: 11 Oktobar 2011, 21:24:24
Majstor na bucovi? :cool:
Odg: List Ribolov By: ledeni012 Date: 11 Oktobar 2011, 21:32:51
 smiley033


(I ćorava koka...) :lol:
Odg: List Ribolov By: Goachild Date: 11 Oktobar 2011, 21:59:03



SADRŽAJ RIBOLOVA BR. 282

AKTUELNO: 7 saveta za 14 dana; Hidrometeorološka i solunarna prognoza od 13. do 26. oktobra; Vodostanje i temperatura voda; Izlazak i zalazak sunca
NA VODI: Rana jesen – pravo vreme za lov bucova
ULOVI KOJI SE PAMTE: Bucovi na džerk
PRAKSA: Pet omiljenih fider mamaca Saše Jakovljevića
ŠARAN: Na skriveno te vodim mesto (nastavak serije na Galovici)
ŠARAN: Kad riba poludi od bombardovanja
PARADA ULOVA: Rekordni opovački som 2011
DOBAR SAVET: Nezakačivi leptir; Štap na krpi; Olakšane glave
PRAKSA: Lov jezerskog klena osmatranjem
NA VODI: Noćni lov bucova na Savi
NA VODI: Nezaboravno pecanje pastrmke i mrene na švajcarskoj reci Siter
NA VODI: Jedan od nas – Mića Maćej, tamiški domaćin
PRAKSA: Vertikalno džigovanje bandara na »neaktivne« šedove i male glavinjare
REVIRI: Grliško jezero
TAKMIČENJA: Državno prvenstvo u fideru
PRAKSA/PRIBOR: Kako je od odličnog telemeča napravljen sjajan ultralaki fider
IZ SVETA: Šarandžijski parabolik Anaconda Base, Pelzer Pellet Paste, Rapala Horizontal Jig torba, Struna Quantum Quattron PTI-Braid, Dubinac Spro Classica Aal Power Pickern.
IZVEŠTAJI SA RIBOLOVNIH TERENA: Okolina Subotice, Apatin, Sombor, Sivac, Bački Petrovac, Čurug, Sremska Mitrovica i okolina, Novi Sad, Koviljski rit, Titel, Ruma, Kikinda, Lukićevo, Kovin, Pančevo, Sakule, Baranda, Opovo, Sefkerin, Beograd, Smederevo, Požarevac, Veliko Gradište, Rabrovo, Žabari, Kragujevac, Svilajnac, Srednje Pomoravlje, Kruševac, Kraljevo, Šabac, Čačak, Valjevo, Loznica, Zvorničko jezero, Ljubovija, Bajina Bašta, Timočka i Negotinska krajina, Đerdap, Niš, Leskovac, Pirot.


TAJNE USPEŠNIH: PET OMILJENIH FIDER MAMACA SAŠE JAKOVLJEVIĆA





Od šećerca do šumske gliste


Nije mi bilo lako kada sam od urednika dobio zadatak da napravim listu mamaca koje najradije koristim u lovu fider tehnikom. Trudeći se da tekst napišem na osnovu činjenica, a ne ličnih afiniteta, najpre sam zavirio u svoju arhivu, kako bih  utvrdio na koje sam mamce u poslednjih nekoliko sezona ostvarivao najbolje ulove, kako na »divljim«, tako i na komercijalnim vodama. Posle dugog premišljanja, odlučio sam da se oslonim uglavnom na rezultate u rekreativnom ribolov i da gotovo u potpunosti zanemarim takmičenja. Izbor je pao na pet »specijaliteta« koje ću detaljno predstaviti, ali pre no što se njima pozabavim moram da naglasim ono što često ponavljam u privatnim razgovorima o ribolovu – sa mamcima treba stalno eksperimentisati i ničije iskustvo ne treba uzimati zdravo za gotovo, već ga u svakoj prilici proveravati. Evo kako moja top lista izgleda.
1. ŠEĆERAC + DVA CRVIĆA. Ovaj svima dostupan »koktel« je neodoljiv za krupne ribe i jedan je od najlovnijih mamaca za ciprinide, nezavisno od tehnike kojom pecamo. Mnogi ribolovci na kombinaciju šećerca i crvića ciljano pecaju babušku, a ja je koristim isključivo za krupnu deveriku i šarana, kako na stajaćim tako i na sporotekućim vodama... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 282-)


NASTAVAK SERIJE LEPIH ULOVA ŠARANA NA GALOVICI
Na skriveno te vodim mesto...





Autor: Milan Obradović Kalaj

Posle uspešnog pecanja šarana na kanalu Galovica (o čemu sam pisao u prošlom broju Ribolova), u drugoj polovini septembra sam napravio desetodnevnu pauzu. Krajem tog mog »odmora od pecanja«, dnevne temperature su pale za desetak stepeni, pa sam rešio da ponovo počnem sa prihranjivanjem mesta, u nadi da ću još jednom uspeti da privučem šarana i uhvatim bar još neki komad. Tri dana sam ujutru obilazio mesto, na kome i dalje nije bilo nikoga, bacao po kilogram starog kukuruza i brzo odlazio. Tek ttrećeg dana popodne sam poneo plovkaroški štap i ostali pribor i došao da vidim da li moja primama radi. Nisam se pokajao, jer sam za tri sata pecanja, osim tri kilograma babuške, imao i šarana od 3,25 kg, koji mi je pružio uzbudljivu borbu. Nastavio sam prihranjivanjem i narednih dana, a kada bi mi obaveze dozvolile, svratio bih na dva-tri sata popodnevnog uživanja i svaki put bih na kuvani kukuruz iz teglice uhvatio bar po jednog šarana i nekoliko babuški, a povremeno bih dobijao i protfiše... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 282-)


NEVEROVATAN DAN NA JEZERU MIKA ALAS RM U KRNJAČI
Poludeli od peleta





Autor: Siniša Milenković

Među modernim šarandžijama se često vode rasprave o količini hrane koju treba bacati na komercijalnim revirima i načinima hranjenja koji daju najbolje rezultate. Mada svako ima neki pristup koji smatra boljim od ostalih i svojim tajnim adutom, činjenica je da na istoj vodi riba može nekada najbolje reagovati na sasvim malu količinu primame, a nekada može da bude privučena velikom količinom hrane i da satima ostane na istom mestu, udarajući pri tom kao na tekućoj traci.
Većina se slaže u oceni da je umerena varijantna najbolje rešenje ali ima i izuzetaka koji umeju da iznenade ribolovca. Jedna takva situacija se desila pretposlednjeg vikenda septembra, moj drugar Maksa, Dragan Maksimović i ja smo odlučili da odemo na komercijalni revir u sklopu ribnjaka Mika alas u Krnjači, kako bi isprobali, tek kupljene štapove. Kako zbog poslovnih obaveza nismo imali vremena da pripremamo bojle, primamu (spod mix), to smo se dogovorili da ponesemo samo obične šaranske pelete od 6 mm, oko 20 kg i 2 kg CSL peleta kao i nešto bojli od ranije koje smo imali u zamrzivaču. Dogovor je bio da odemo na par sati, kada smo stigli u rano jutro, dočekao nas je prilično jak severozapadni vetar, a kako smo rezervisali platformu br. 9 to je značilo da će ceo dan vetar duvati u lice. Poneli smo i čamac Lake Line kojim ćemo razvlačiti sisteme i precizno plasirati primamu, raspremili se i poslali čamac u prvu misiju... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 282-)


LOV OPREZNOG JEZERSKOG KLENA NA PLIVAJUĆE MUŠICE
Stari lisac protiv navigatora





Autor: Srđan Savulov

Prvog dana oktobra obreo sam se u Beloj Crkvi, kod mog  drugara Egona, zagriženog mušičara, da bismo pecali klena na Karašu, Neri i okolnim jezerima. Te banatske reke su bogate klenom, koji se nekim čudnim  putevima naselio i u stajaćicama kraj Bele Crkve.
Počeli smo na Karašu i Neri, čiji je vodostaj bio izuzetno nizak, a voda kristalno bistra, tako da je prilaženje ribi bilo skoro nemoguće. Plašljive ribe, još uvek uznemirene od kupača, kojih je bilo sve do kraja septembra, nestajale su u virovima čim bi primetile ma kakav pokret. Uspeli smo da prevarimo nekoliko komada, ali teškom mukom – podvlačeći mušice pod grane, uz česta kačenja, praćena rečima neprimerenim za ove novine. Svaki ulov bio je nagrađen aplauzom i navijanjem Vlade i Baneta – Egonovih učenika, koji su u nekim segmentima prevazišli svog učitelja (»Bolji smo u zabacivanju i pravljenja muva, »stari lisac« samo još hvata više ribe od nas«, šeretski komentariše Bane).
Po završetku rečnog ribolova, dogovorili smo se da sutra ujutru na jezero izađemo u sedam sati, pre nego što stignu šetači i razjure nam ribu. Pitao sam da li se peca na iste mušice kao i na reci, a Egon mi je odgovorio: »Lovi se na iste policelonske Bambule, s tim što klinci forsiraju udice veličina 10 i 12, a ja ostajem veran »šesticama«.
JUTRO JE BILO VEDRO i bez vetra, pa su se u bistroj vodi jezera lepo videla jata sitne bele ribe i  malih bandara (koje lokalni ribolovci zovu »bulja«). Malo posle nas stigli su Bane i njegov drug Igor iz Vršca, pa je Egon rekao: »Na ovom jezeru nikada nije bilo ovoliko mušičara istovremeno. Ako želimo da nešto uhvatimo, moramo dobro da se organizujemo... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 282-)


USPEO EKSPERIMENT SPECIJALISTE ZA LOV GRABLJIVICA
Viđeni smuđevi u kamenim kleštima






Autor: Dejan Mučalica Uča

Period dugog varaličarskog posta konačno sam prekinuo poslednjih dana septembra, kada su na dunavskim obalama počeli da se primećuju prvi znaci jeseni. Posle dugog perioda tropskih temperatura, napokon smo dočekali razdoblje »prijatno toplih« dana i »prijatno svežijih« noći, praćeno posle dužeg vremena prvim značajnijim porastom mesecima vrlo niskog nivoa reke. Tog četvrtka (28. septembra) me je u ranim popodnevnim časovima naglo »zasvrbeo štap«, pa sam, ne mogavši da izdržim do mraka, na vodu izašao već oko 16 č i veoma se obradovao kada sam video da je Dunav kod Beograda za nekoliko dana porastao za gotovo za čitav metar. Tog trenutka sam bio spreman da se sa bilo kim kladim u ovo malo glave što mi je ostalo da se neki pristojniji smuđ smestio negde kraj obale, a pogotovo na mesto koje sam specijalno za njega napravio dok je nivo bio bezmalo rekordno nizak, nabacaviši uz samu obalu dve gomile krupnog kamenja u obliku klešta, između čijih krakova sam napravio »legalo« od sitnijeg kamenja na peščanoj podlozi.
PRETRAŽIVANJE TERENA SAM ZAPOČEO sedefastobelim Orka Šedom od 9 cm, montiranim na udicu veličine 4/0, sa olovnom glavom od 14 g. Posle nekoliko zabačaja imao sam kratak i jak udarac, ali je kontra otišla u prazno, a na silikonu nije bilo karakterističnog otiska zuba. Zato sam na kopču na kraju predveza okačio Orka Sirenu šartrez-zelene boje od 11 cm, na glavi od 11 g i nastavio sa laganim džigovanjem. Gotovo na istom mestu osetio sam udarac istovetan onom prvom, ali je ovog puta posle kontre jako »pumpanje« u dubinu. »Opa, ovo je solidan smuki«, pomislih, ali posle desetak sekundi videh da je moj ulov čak i vredniji nego što sam mislio, jer mi se u rukama našao bandar od oko 500 g, kakvog poodavno nisam video uživo. Foto-aparat mi je, naravno, tog momenta bio predaleko, u torbi spuštenoj na mesto sa koga sam počeo sa pecanjem, pa sam zamolio »slučajnog prolaznika« da me dva-tri puta slika mobilnim telefonom, pre nego što sam neozleđenog grgeča pustio na slobodu. Istim tim telefonom sam odmah zatim prijateljima dao znak za uzbunu, pa su mi se na obali ubrzo pridružili Gruja, Staka i Knez. Međutim, od kako su stigli pa u narednih šezdesetak minuta, od ribe više nije bilo ni traga ni glasa, iako smo pokrili sve slojeve vode džigovima, silikonskim glavinjarama i voblerima, a Gruja je čak neko vreme bacao i poveliki strimer na sistemu sa zbirolinom. Noć se već spustila na grad i Dunav, a ja sam se psihički pripremao za uobičajene šala na račun mog optimizma, kada je Gruja na sedefastobeli Calypso Fantom od 6 cm obalu dobio prvog smuđa... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 282-)

GRLIŠKO JEZERO





Autor: Dejan M. Kamenović   
Foto: Miroslav Bamburac i D. Kamenović

Timočka krajina nije bogata samo rekama, već i prirodnim i veštačkim akumulacijama. Jedna od najlepših i ribom najbogatijih je Grliško jezero, pravi biser istočne Srbije.
VODA: Izgradnjom sto metara duge betonske brane na Grliškoj reci, krajem osamdesetih godina prošlog veka formirana je šest kilometara dugačka i između 100 i 800 metara široka akumulacija, čija se dubina kreće od nekoliko metara u priobalju do 30 m, na najdubljim mestima.
Grliško jezero se prostire od sela Leskovac do Grlišta, ima nekoliko velikih zaliva, u kojima se u proleće odlično lovi bela riba, i zauzima površinu od oko 200 hektara (po podacima koje smo dobili u RP Srbija Istok). Ovu veliku i živopisnu stajaćicu vodom pune i dve planinske rečice – Gornja i Lenovačka reka, koje u vreme mresta predstavljaju i deo prirodnog mrestilišta. Voda je čista i bistra, pa na obalama preko leta, osim velikog broja ribolovaca, ima i izletnika, koji za kupanje koriste male »divlje« plaže.
Dno je uglavnom muljevito, ali na pojedinim platoima ima liskuna (okamenjene gline), a ponegde i šljunka. Podvodna vegetacija u priobalju mestimično otežava ribolov, naročito u poslednjih nekoliko godina. Grliško jezero se koristi za vodosnabdevanje Zaječara i vodostaj mu se neprekidno reguliše, pa malo oscilira.
RIBE I RIBOLOV: Zahvaljujući domaćinskom gazdovanju od samog formiranja jezera i odsustvu ozbiljnijih vidova ribokrađe, Grliško jezero je za naše prilike bogato ribom. Izuzmemo li sitnu belu ribu i sunčicu, dominantna vrsta je deverika, koja se najviše i peca... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 282-)


DRŽAVNO PRVENSTVO U FIDERU 2011
Pobeda Cuckića





Na ovogodišnjem prvenstvu Srbije u fider ribolovu, održanom je 1. i 2. oktobra, na Bovanskom jezeru, kod sela Bovan (sa aleksinačke strane), nastupilo je 36 takmičara. Organizatori su bili SSRS i Fider Organizacija SSRS, dok je Nišava (Niš) bila domaćin. Već tokom treninga bilo je jasno da učesnicima neće biti lako, jer je riba bila mnogo manje aktivna nego prošle godine, kada su na istoj stazi održana dva završna kola ovog takmičenja. Veći deo ulova činila je sitna bodorka. uz poneku deveriku veličine dlana, pokojeg krupnog kauglera i  bandare različitih veličina. Uslovi na stazi bili su skoro idealni, ali je tokom poslednjeg sata prvog dana pecanje otežavao izuzetno jak vetar, koji je drugog dana duvao skoro od prvog sudijskog zvižduka.
U »prvom poluvremenu«, najveći problemi većine takmičara bili su selektovanje iole krupnije ribe, držanje tempa, izbegavanje prepreka na dnu i uočavanje trzaja po jakom vetru. Očekivanja su opravdali Saša Cuckić, Predrag Todrović, Nebojša Jovović i Vladan Radosavljević, pobedivši u svojim sektorima... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 282-)







Odg: List Ribolov By: limovac74 Date: 11 Oktobar 2011, 22:02:32
Nisam ni znao da je Saša na na forumu  :eek: Poštovanje Leden... ,časopis vam je za svaku pohvalu :thumbup:  Imam cirka  40kg "Ribolova" i najveći problem mi je selidba kad sve to treba strpati i tegliti  :rolleyes:
Relacija cena- kvalitet sadržaja  :ok:


Odg: List Ribolov By: ledeni012 Date: 12 Oktobar 2011, 18:26:33
Hvala kolega, hvala smiley033  Tu sam ja, pratim, samo se ne oglašavam često. Što se tiče broja koji je upravo izašao, moja preporuka su tekstovi o bucovu, koji je na neki način i glavna tema broja, pošto smo mu posvetili dosta prostora. Ne zato što sam ja uhvatio onog velikog, nego zato što zaista mislim da iz tih tema može da se nauči nešto korisno.


Što se fideraša tiče, obavezno pročitajte tekst o mamcima iz pera Saleta Jakovljevića, po mom mišljenju jednog od najuspešnijih "slobodnih" fideraša u Srbiji, pravog majstora za divlje vode i krupne ribe - juče je "pocepao" mrenu, krupnog šljivara i skobalja na Moravi kod Ljubičevskog mosta (reportaža u sledećem broju).


Ima još mnogo dobrih priloga i korisnih stvari (recimo, savet o pravljenju nezakačivog "hibrida" za štuku od Lusoxa i velikog tvistera na vorm udici), ali kupite novine, pa pročitajte :takoje: