Vukovi sa DUNAVA Prijatelji foruma
Pages: 123456789101112131415161718192021222324252627282930313233343536373839404142434445464748495051525354555657
Odg: List Ribolov By: Belizmaj Date: 29 April 2011, 14:42:45
Ne ne ne samo najbolji pisu za ribolov a ti si to vise puta dokazao da ti je tu mesto.
Odg: List Ribolov By: Hemingway Date: 29 April 2011, 17:29:32
za vas dvojicu ja kazem samo ovako   :tongue: :tongue: :tongue: :tongue: :tongue: :clap2: :clap2: :clap2: :thumbup: :thumbup: :thumbup:
jeli jasno sada ?  :lol:
Odg: List Ribolov By: pikeman Date: 11 Maj 2011, 13:04:45


Sadržaj broja 271:

AKTUELNO: 6 saveta za 14 dana; Hidrometeorološka prognoza od 12. do 28. maja; Vodostanje i temperatura voda; Izlazak i zalazak sunca
PRAKSA/AKTUELNO: Prolećni lov krupne babuške dubinskim metodom
NA VODI: Krupna štuka se javlja na Dunavu posle mresta
PRAKSA: Ekspandirani pirinač; Kako plovak učiniti uočljivijim; Male tajne majstora fidera: Zamena kopče na anti-tengl cevčici
ŠARAN: Prvomajski ribolov na Fruškogorskom jezeru Međeš
PARADA ULOVA
NA VODI: Vidno bolje stanje na vodama na području Kruševca, Prva dva kola lige Beograda
DOBAR SAVET: Farbanje voblera, Upadljivi čepovi, Stoper sa košulje
AKTUELNO: Prolećno varaličarenje štuke na drinskim barama
NA VODI: Lov soma vertikalnim džigovanjem na reci
PRAKSA: Iskustva uspešnih – kada se smuđ i štuka love na istom mestu
MUŠIČARENJE: Mini reportaža sa mušičarskog revira na Tari kod Kolašina
PRAKSA/NA VODI: Iz fider radionice – montaža sa upredenim najlonom
PRAKSA: Ribolov skobalja na reci fider tehnikom
PRIBOR: Foto reportaža – domaći proizvođači veštačkih mamaca na niškom sajmu lova i ribolova
IZ SVETA: Štap Cormoran Carb-O-Star XT Big Fish; Prologic Quick Release Boilie Needle Kit, šaranski aditivi Marukyu SFA 441 i SFA 430, Plovci Ignjatov Tackle, Mašinica Penn Fierce 4000
MORE: Ribolov sa obale u zapenjenom moru
AKTUELNO: Mini reportaža sa Tamiša kod Sakula – Gladna bela i poneka štuka
IZVEŠTAJI SA RIBOLOVNIH TERENA: Apatin, Sombor, Sivac, Čurug, Bačka Palanka, Silbaš i okolina, Sremska Mitrovica i okolina, Novi Sad, Koviljski rit, Titel, Ruma, Lukićevo, Melenci, Kikinda, Kovin, Pančevo, Boljevci, Sakule, Baranda, Opovo, Sefkerin, Beograd, Mladenovac, Smederevo, Požarevac, Veliko Gradište, Rabrovo, Žabari, Kragujevac, Svilajnac, Srednje Pomoravlje, Kruševac, Kraljevo, Raška, Šabac, Loznica, Mali Zvornik, Ljubovija, Bajina Bašta, Timočka i Negotinska krajina, Đerdap, Niš, Leskovac, Pirot, Vlasinsko jezero.



PRAKSA/AKTUELNO

PROLEĆNI LOV KRUPNE BABUŠKE DUBINSKIM METODOM

Prekjuče je ubijala



Autor: Saša Ledenčan

Krajem aprila, babuška je posle duge pauze ponovo proradila na Toploj Mlavi kod Starog Kostolca. Vladan Radosavljević i Goran Đorđević Buki iz požarevačkog Trabucco Feeder Fishing Teama »Kod dva soma« su, uoči prvomajskih praznika, za samo nekoliko sati uhvatili po petnaestak kilograma krupnih »karaša«, a ovaj cug su iskoristili i drugi ribolovci koji su forsirali mesta nadomak samog ušća u Dunav, dok su na ostalim delovima popularnog revira ulovi bili znatno mršaviji.
Naoružani informacijama o taktici i pristupu koji su prethodnih davali najbolje rezultate, 3. maja (dan uoči prošlonedeljnog zahlađenja – op. aut.) na ušću smo obreli i Vladin i Bukijev klupski šef Saša Jakovljević i ja. Samo što smo puni elana prionuli na postavljanje opreme i pribora, usledio je hladan tuš – dubinkaš koji je nedaleko od nas pecao još od svitanja požalio se da nije imao ni udarac, a ni ribočuvar Radisav Tričković, koji nas je obišao malo kasnije, nije imao nimalo ohrabrujuće vesti:
– Juče je voda počela da nadolazi i apetit ribe je odmah oslabio, ali je danas još gore. Od »brbora« do ušća retko ko ima poneko ripče. Momci, teško ćete se danas napecati... (-ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 271-)




TRI U JEDAN: PODIZAČ MAMCA, MAMAC I DODATAK PRIHRANI

Čarobni pirinač



Autor: Nenad Kostadinović

Nisu retke situacije u kojima riba ignoriše mamce koji leže na samom dnu, a bez ustezanja uzima one koji lebde malo iznad njega. To se najčešće dešava na onim terenima na kojima je dno izrazito muljevito ili prekriveno podvodnom vegetacijom, pa hrana lako upada u podlogu, zbog čega riba ne može lako da je uoči.
Moderne šarandžije i drugi ribolovci koji pecaju dubinskim metodom taj problem rešavaju upotrebom »podizača« od veštačkih penastih materijala. Njih možemo koristiti i u fider tehnici, ali samo onda kada ciljano idemo na šarana ili druge krupnije vrste. U situacijama kada su meta sitnije ribe, kojima valja ponuditi manje zalogaje, a treba odvojiti mamac od podloge, pomoći će nam zrno suvog i naduvanog (ekspandiranog)... (-ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 271-)



PROLEĆNO VARALIČARENJE ŠTUKE NA DRINSKIM BARAMA

Polagano izazivanje





Autor: Zoran Pantović Kosta

Sa svojim prijateljem Zoranom Stojakovićem iz Valjeva dogovorio sam se da ovogodišnju sezonu lova štuke otvorimo krajem aprila, sa nekoliko uzastopnih izlazaka na terene u donjem toku Drine, između mesta Badovinci i Crna Bara, gde se štuka može loviti u »živom« toku, kao i na brojnim otokama (rukavcima povezanim sa rekom) i barama. Prošlogodišnji  izuzetno visok vodostaj Drine, koji je izazvao velike poplave nizvodno od jezera Perućac, za posledicu je imao prirodno poribljavanje svih stajaćica u blizini reke, u koje je riba ušla sklanjajući se od bujice i potom u njima dobrim delom ostala, kada je nivo pao.
Za svaki slučaj, sa ribolovom smo otpočeli na otokama i na živom toku, iako smo pretpostavljali da u izrazito bistroj i još prohladnoj vodi grabljivica neće biti naročito aktivna. Brzo smo se uverili u tačnost te pretpostavke, pa smo se premestili na bare, nadajući se da će tu štuka biti raspoloženija za jelo i da ćemo lakše uspeti da prevarimo bar neku krupniju.
VODOSTAJ JE BIO POVOLJAN, a trava na većini bara još nije izbila do površine, pa smo mogli da koristimo više vrsta varalica. U plitkim stajaćicama, na kojima već ima više vodene vegetacije, odlično smo lovili štuke duge do 60 cm, na leptire i spinerbajtove. Posebno dobro su se pokazali Lav-MD Dacho Tandem i Blue Fox Vibrex veličine 5 u FT dekoru, dva leptira solidne težine, koji se mogu dosta daleko i precizno zabacivati, a ne rone preduboko, pa ne kače često pridnenu travu.
Na većim i dubljim barama forsirali smo kašike, kao i voblere duge od 9 cm na više i dobijali veće ribe... (-ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 271-)



EKSTREMNA VARIJANTA: LOV SOMA VERTIKALNIM DŽIGOVANJEM NA RECI

Valjao bi jedan dvometraš...





Autor: Danijel Ranisavljević Deni

Juri Grizendi (Yuri Grisendi) je rođen u severnoj Italiji, kraj reke Po i već dugo važi za najboljeg italijanskog somaroša. U impresivnoj galeriji ulova ovaj vedri i optimistični četrdesetdvogodišnjak ima nekoliko somova dužih od 240 cm i desetine primeraka od preko 2 m. U potrazi za novim izazovima obilazi mnoge evropske vode (Ebro, Segre, deltu Dunava, francuske reke i jezera, Kazahstan...) i peca različitim tehnikama. Jedan je od osnivača Grupe Somaroša Italija (GSI – Gruppo Siluro Italia), sarađuje sa mnogim specijalizovanim medijima, kao i sa firmama Gamakatsu i Daiwa, kao stručni konsultant za izradu pribora namenjenog lovu soma. Još pre dva meseca, na sajmu Carp Italy (o kome sam pisao u Ribolovu), dogovorili smo se da izađemo na vodu, ali smo termin pomerali u nekoliko navrata, sve do 21. aprila. Juri je predložio da tog dana izađemo na Po i probamo da lovimo soma iz čamca nošenog snagom toka, vertikalnim džigovanjem, na prirodne mamce. To je njegova omiljena tehnika pretrage terena, veoma efikasna u toku sunčanih i toplih dana, kada se som ne kreće mnogo i kada je potrebno poturiti mu hranu ispred usta. Prihvatio sam predlog sa oduševljenjem, jer sam, znajući kakav je Juri majstor i koliko dobro poznaje Po, bio ubeđen da ćemo se dobro zabaviti, ali i skoro siguran da nećemo ostati praznih ruku, tako da ću imati o čemu da pišem... (-ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 271-)



ISKUSTVA USPEŠNIH: KADA SE SMUĐ I ŠTUKA LOVE NA ISTOM MESTU

Mirko i Slavko?!



Autor: Aleksandar Milanović, Beogradske bucovdžije

I pre nego što sam pročitao odličan prilog »Pas i mačka?!« Dejana Mučalice Uče (objavljen u Ribolovu br. 267) hteo sam da pišem o rasprostranjenom mišljenju da smuđ i štuka ne dele isti životni prostor u rekama. Taj tekst je ponudio valjane odgovore na mnoga pitanja, a suština je u zaključku da »sve teorije o tome kako se pomenute grabljivice ne podnose padaju u vodu na terenima na kojima njihove prirodne hrane ima u izobilju«. I ja verujem da je mišljenje o nepodnošenju smuđa i štuke predrasuda, a ovom prilikom ću navesti još neke primere iz sopstvenog iskustva i pokušati da izvučem nove zaključke.
PRIMER PRVI: STARI SLANKAMEN. Tokom sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog veka, u Starom Slankamenu, na Dunavu, sa ocem, bratom i stricem često sam sa obale pecao na mestu dubokom 4-5 m. Tu je u vodi bila ogromna stena, ispred i iza koje je dno bilo sasvim ravno, a uz nju je zaklon nalazilo mnoštvo kauglera, »peševa« (glavoča) i kesega, što je privlačilo i grabljivice. Po vodostaju višem od 300 kod Novog Sada, iza te stene smo odlično lovili smuđa i štuku, bilo da smo varaličarili (na leptire i voblere, a kasnije i na tvistere, kada su se pojavili) ili pecali tradicionalnim dubinskim metodom (na žive kauglere i »peševe«, okačene na bočni predvez iznad olova).
Iz mnogobrojnih pecanja izvukli smo zaključak da je smuđ tu radio pri porastu vodostaja, štuka kada bi visoki Dunav počinjao da opada, a pri visokom i stabilnom vodostaju smo gotovo podjednako uspešno pecali obe grabljivice. Upravo pri takvom vodostaju Dunav je bio blago zamućen, jer bi posle porasta počeo da se bistri. Na ovome mesto upecali smo 14. juna 1987. i najvećeg smuđa u porodičnoj kolekciji trofeja, teškog 10,7 kg i dugog 92 cm, kao i nekoliko smuđeva težih od 4 kg, ali štuke nisu prelazile težinu od 1,5 kg. Pomenuto mesto u Starom Slankamenu se u međuvremenu zamuljilo i oplićalo, tako da već dvadesetak godina ne odlazimo na njega... (-ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 271-)



MINI REPORTAŽA SA MUŠIČARSKOG REVIRA NA TARI KOD KOLAŠINA

Pasje vreme



Autor: Đorđe Glavinić Šumadinac, www.grandepescatore.com

Početkom maja, Aco Popov, renomirani makedonski mušičar i vezač koji živi u Švajcarskoj, zaputili smo se u dugo planirani ribolov na najstarijem mušičarskom reviru u Crnoj Gori – na Tari kod Kolašina. Kiša nas je pratila čitavim putem od Ivanjice, a prestala je tek kada smo stigli na odredište. Već smo sa mosta na ulazu u grad videli da je voda dosta velika i snežna, a kada smo stigli na deo revira kod ušća reke Svinjače, gde smo zatekli nekoliko mušičara iz Podgorice, ribočuvar od koga smo kupili dozvole rekao nam je da se sneg na Komovima upravo topi, što nepovoljno utiče na ribolov, ali da riba nije sasvim neaktivna – dan pre našeg dolaska, jedan poljski mušičar je upecao lipljena dugog 51 cm, doduše po znatno manjoj i bistrijoj vodi od one koju smo mi zatekli.
Oko pola sata nakon što smo počeli sa ribolovom, na nimfu sam dobio lipljena od  25 cm, kog je dopratila mladica duga nekih 70 cm. Aco je stajao desetak metara nizvodno od mene, na mestu sa koga je mogao da pretražuje preliv ispod ušća Svinjače, na kom se i kada riba nije aktivna primećuje visoka koncentracija lipljena i potočne pastrmke. Ubrzo je počeo da duva snažan vetar,  pa je temperatura vazduha brzo pala za  nekoliko stepeni, a ionako nepovoljni uslovi za ribolov su se dodatno pogoršali. Pola sata kasnije, ostali smo sami na reci, ali ni tada nismo odustajali. Na istom mestu sam imao nekoliko nerealizovanih udaraca, a Aco je na imitaciju pupe tulara za samo pet minuta prevario dve potočne pastrmke od 30-35 cm... (-ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 271-)



PRAKSA/NA VODI

IZ FIDER RADIONICE: MONTAŽA SA UPREDENIM NAJLONOM

Šampionova tajna



Autor: Nenad Kostadinović

U poslednje tri godine uspešno sam i na mnogim takmičenjima i u slobodnom ribolovu na fider koristio unapređenu varijantu montaže sa uzastopnim čvorovima – napravljenu upredanjem monofila. Ona je bila moj tajni adut tokom svih šest kola državnog prvenstva 2010, na kome sam osvojio titulu prvaka Srbije. Dugo čuvanu tajnu kako se ona pravi, nedavno sam preneo članovima svog tima, a ovom prilikom je otkrivam i čitaocima Ribolova.
Kraj strune postavimo paralelno sa osnovnim delom (foto 1). Zatim uzimamo jedan »krak« u desnu ruku, a drugi u levu (foto 2) ... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 271, a video prikaz izrade ove montaže možete pogledati na sajtu www.listribolov.co.rs.




RIBOLOV SKOBALJA NA RECI FIDER TEHNIKOM

Sendvič s mesom i finoća







Autor: Ninoslav Žagar

Podust ili skobalj, jednom je dijelu ribolovaca, koji iznad svega vole ribolov plovkom na rijekama, najdraža riba, sa gotovo kultnim statusom. Taj sjajni borac, snažan, lukav i oprezan, ponekad toliko plaho prilazi mamcu da ga moguće prevariti samo najfinijim priborom i dobro uravnoteženim sistemima, sa laganim plovcima, malim udicama i vrlo tankim predvezima. No, u ribolovu plovkom sve to opet neće donijeti znatnije rezultate preskočimo li jednu od najvažnijih stvari – precizno mjerenje dubine. Skobalj naime, hranu uzima pretežno sa samog dna ili tek nešto malo iznad njega. Zato mi se samo od sebe i nametnulo pitanje zašto ga onda ne pokušati loviti i fiderom? Kako sam loveći druge vrste bijele ribe tom tehnikom na rijekama u nekoliko navrata slučajno dobivao skobalje, odlučio sam ih pokušati loviti »namjerno«, dakle planski.
I KRENUO SAM REDOM, od onoga što je najvažnije u svakom ribolovu, a to je pravilan izbor lokacije. Pokušao sam se sjetiti nekih mjesta na kojima sam proteklih godina u istom periodu dobro lovio bolonjezom. Izbor je pao na meni predragu Kupu, na područje uzvodno od Ozlja, poprilično bogato skobaljima, ploticama i mrenama.
Sljedeća važna stvar je odabir hrane za punjenje hranilica i prihranjivanje, koje je u ribolovu skobalja nezaobilazno. Za prihranjivanje kuglama, oslonio sam se na provjerenu kombinaciju teških i ljepljivih Browningovih hrana River i M7, na koju skobalji dobro reagiraju, a od nje formirane kugle mogu primiti dosta crva, a iskustva iz ribolova na plovak govore mi da upravo velika količina crva dugo drži jato skobalja na ribolovnom mjestu... (-ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 271-)



FOTO REPORTAŽA: DOMAĆI PROIZVOĐAČI VEŠTAČKIH MAMACA NA NIŠKOM SAJMU LOVA I RIBOLOVA

Šareno i bogato







U Nišu već godinama radi više proizvođača plovaka. Oni najuspešniji skoro sve što naprave već godinama izvoze, tako da se niški plovci prodaju pod etiketama nekih od najpoznatijih firmi u svetu ribolova. Ali, po svemu sudeći baš zbog činjenice da nisu naročito zainteresovane za domaće tržište, te kompanije se ne pojavljuju na niškom sajmu lova i ribolova. Potpuno drugačije stvari stoje sa domaćim proizvođačima veštačkih mamaca, na radost varaličara, koji zaista imaju šta da vide na ovoj manifestaciji, sa koje skoro niko ne ode bez nekog noviteta kupljenog po zaista povoljnim cenama.
I ove godine, uprkos opštoj besparici, u zadnji čas promenjenoj lokaciji i manjem izložbenom prostoru, preko trećine od tridesetak izlagača bili su proizvođači i konstruktori varalica i strimera. Neki od njih su se prvi put predstavili javnosti, poput MC voblera i trinaestogodišnjeg Miloša »Besnog«, verovatno najmlađeg dizajnera voblera u Srbiji, a neki su redovni izlagači (KZV, Kill-er, Gaga, 2-Pike, Fairy River, Yogi, Dr Buda's...). Dominirali su proizvođači ručno rađenih drvenih varalica, koje se prave u malim serijama, ali su na sajmu bili i Lav-MD iz Požege, koji svoje metalne varalice već više od decenije izvozi širom sveta, kao i niški Antax... (-ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 271-)



RIBOLOV SA OBALE U ZAPENJENOM MORU

U tragu trajekta





Autor: Boris Bulić

Odavno je poznato da riba ribi grize rep, ali nema mnogo ribolovaca koji to znaju iskoristiti. Ispod površine zapjenjene od lupanja valova o obalne stijene, more je puno raznoga biljnog otpada, smeća, ali i hrane – kako živih malih riba, koje se ne mogu otrgnuti i izaći iz povratnih strujanja, tako i onih uginulih, cijelih ili u komadićima. Krupnije ribe, poput kantara, itekako znaju cijeniti taj dar prirode, pa se i zadržavaju upravo u toj hranom bogatoj zoni. Ako se u pravo vrijeme nađemo na (takvom) pravom mjestu, sa pravom opremom, uspjeh neće izostati.
ALI, STIJENE O KOJE SE zapjenjeni valovi razbijaju nisu baš svima lako dostupne. Nerijetko su predaleko, a zahtijevaju od ribolovca stanovitu fizičku spremnost i poseban pribor. Ipak, ribolov »pod penom« je moguć i tamo gdje nema valova i stijena. U većini gradskih luka postoji pristanište za trajekte ili bar za veće brodove (u kome ribolov po pravilu nije dozvoljen), ali i lukobran ili bar istaknuta punta (pozicija) sa lanternom vodiljom, uz koju takvi brodovi redovito prolaze, a odakle se uglavnom smije loviti tijekom cijele godine ili bar u hladnijem periodu. Sa takvog mjesta, u ovom periodu, imaćemo dobre izglede za uspješan kasnopopodnevno-večernji ribolov, oko koga nema neke tajne. Veliki brodovi redovito nailaze na jata manjih riba, poput inćuna ili gavuna, a tada se rijetko dogodi da baš niti jedan ne strada. Osim toga, dubina na ulazima u luke po pravilu nije tolika da snažni propulzori neće podići obilje hrane sa dna, istovremeno muteći more do određenog sloja i tako tvoreći mnogim predatorima prijeko potreban zaklon... (-ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 271-)
Odg: List Ribolov By: Goachild Date: 12 Maj 2011, 08:54:13
Vid' Paju što se smeši ispred "Antax" štanda  :wink:
Odg: List Ribolov By: Vale Date: 13 Maj 2011, 00:56:13
 :ok:




Odg: List Ribolov By: Belizmaj Date: 13 Maj 2011, 13:04:49
Svaka cast majstore profesor radi a ti citas literaturu,omanuo si u ovom broju te ne videh.Zabrinjavas me?
Odg: List Ribolov By: zex.raseta Date: 13 Maj 2011, 13:10:10
I ja sam ga kupio danas i pored uvek dobrih i stručnih reportaža i tekstova čini mi se da je reklama sve više i više.. :takoje: ! Jel to stisla kriza i trgovce nemam pojma ali............meni ne smeta , dobro dođe videti gde se šta nudi !  smiley033
Odg: List Ribolov By: Vale Date: 13 Maj 2011, 14:55:13
Citat: Belizmaj poslato 13 Maj 2011, 13:04:49
Svaka cast majstore profesor radi a ti citas literaturu,omanuo si u ovom broju te ne videh.Zabrinjavas me?

Necitas dobro,prelistaj
Odg: List Ribolov By: Belizmaj Date: 15 Maj 2011, 07:51:38
A izvestaj sa ribarskog podrucja izvinjavam se bata Vale.
Odg: List Ribolov By: pikeman Date: 24 Maj 2011, 23:27:50


Sadržaj broja 272:

AKTUELNO: 6 saveta za 14 dana; Hidrometeorološka i solunarna prognoza od 26. maja do 8. juna; Vodostanje i temperatura voda; Izlazak i zalazak sunca
PRAKSA/AKTUELNO: Devet saveta za varaličarenje smuđa na jezerima
PRAKSA: Kako najbolje iskoristiti gotove prihrane
PRAKSA: Kako istovremeno loviti fider tehnikom na dva štapa
NA VODI: Recept za uspeh u majskom lovu babuške i dverike na jezeru
PARADA ULOVA
AKTUELNO: Vraćen kapitalac; Četvrta fider akademija
DOBAR SAVET: Jednostavni fider sistem; Štitnici za trokrake; Somaroške rukavice
PRAKSA/PRIBOR: Deset omiljenih varalica od meke gume kostolačkog specijaliste za lov smuđa na Dunavu
NA VODI: Lov štuke velikim leptirastim varalicama
MUŠIČARENJE: Mala škola vezivanja: Bob Vajatov Vuli Bager
PRIBOR: Kako nastaju kašikaste varalice Idra
NA VODI: Prolećni lov šarana, babuške i deverike na reviru Stupnik
REVIRI: Jezava kod Smedereva
NA VODI: Jedan od nas – Božidar Nojić, Leskovac
PRIBOR: Mašinica Trabucco Supercast X5 FD
IZ SVETA: Pletenica Fireline Exceed; Anaconda Butt Grip; Nevidljiva vrtilica; Nezakačiva glavinjara Sebille; Varaličarac Spro Salty Jack Bait
IZVEŠTAJI SA RIBOLOVNIH TERENA: Apatin, Sombor, Sivac, Čurug, Bačka Palanka, Silbaš i okolina, Sremska Mitrovica i okolina, Novi Sad, Koviljski rit, Titel, Ruma, Lukićevo, Melenci, Kikinda, Kovin, Pančevo, Boljevci, Sakule, Baranda, Opovo, Sefkerin, Beograd, Mladenovac, Smederevo, Požarevac, Veliko Gradište, Rabrovo, Žabari, Kragujevac, Svilajnac, Srednje Pomoravlje, Kruševac, Kraljevo, Raška, Šabac, Loznica, Mali Zvornik, Ljubovija, Bajina Bašta, Timočka i Negotinska krajina, Đerdap, Niš, Leskovac, Pirot, Vlasinsko jezero.



DEVET SAVETA ZA VARALIČARENJE SMUĐA NA JEZERIMA

Potraga, pretraga, dojava...



Odabir lokacije na kojoj se smuđ zadržava u određenim delovima dana i godine najvažniji je faktor uspeha u lovu ovog grabljivca na jezerima. Zato početnici koji tom elementu ne pridaju dovoljno značaja, kao i oni varaličari kojima je jedino važno da po izlasku na vodu što pre počnu da zabacuju, često ostaju praznih ruku, a dobro prođu samo ako u danu kada je smuđ izrazito aktivan slučajno »ubodu« dobro mesto. Na stajaćicama nema snažne vodene struje, za čije savlađivanje tokom lova treba mnogo energije, a u trenu može da iz vidokruga odnese potencijalni plen, pa predatori mogu dobro da prouče potencijalnu žrtvu. Zato ih po pravilu nije lako izazvati na napad, pogotovo preko dana, pa moramo obratiti pažnju i na najsitnije detalje, ali i biti spremni da prepešačimo i po nekoliko kilometara da bismo ih pronašli. Nadam se da će saveti koji slede pomoći manje iskusnim kolegama da uspešnije love već u prvim narednim izlascima na omiljene akumulacije... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br 272-)



PRAKSA

KAKO NAJBOLJE ISKORISTITI GOTOVE PRIHRANE ZA RIBOLOV NA PLOVAK I FIDER

Dobitna kombinacija



Autor: Nenad Kostadinović

Ribolovci za koje odlazak na pecanje pre svega znači nekoliko sati na čistom vazduhu i privremeno bekstvo od svakodnevnih briga i problema, ne troše mnogo vremena i energije ni na pripreme. Oni među njima, koji love mirne ribe, najčešće u najbližoj ribolovačkoj radnji kupe kesu hrane prihvatljive cene, sa slikom ciljane vrste ribe na prednjoj strani, nakvase tu primamu, malo je promešaju i bace u vodu. Ako se povoljne okolnosti poklope, i to može da bude dovoljno za uspešan ribolov, ali se to retko događa. Zato oni koji u ribolov idu da bi se napecali moraju da ulože izvestan napor i vreme u pripremanje za svaki izlazak, a ono uključuje i odabir i pravljenje primame koja će biti najefikasnija u konkretnim okolnostima.
Priča o prihranama je nepresušna, veoma ozbiljna i višeslojna. Koliko god da o njima znamo, može se desiti da u nekoj situaciji to ne bude dovoljno za donošenje ispravne odluke. Ni podebela knjiga ne bi bila dovoljna da se saberu sva značajna i korisna iskustva u pripremanju primama za različite vidove ribolova, pa je jasno da novinskim tekstom možemo tek da zagrebemo po površini. Pokušaću, ipak, da vam ovog puta dam neke osnovne naznake o stvarima o kojima treba voditi računa pri mešanju gotovih prihrana. U narednim prilozima na ovu temu podeliću sa vama neke proverene recepte, koji će vam, nadam se, poslužiti da eksperimentišući otkrijete i neke sasvim nove... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 272-)



ISKUSTVA USPEŠNIH: KAKO FIDER TEHNIKOM ISTOVREMENO LOVITI NA DVA ŠTAPA

Spavač za šarana



Autor: Nenad Kostadinović

U fider ribolovu se najčešće peca na jedan štap. To naročito važi za situacije kada radi sitna riba, koja se učestalo javlja, jer praćenje dva štapa u takvim okolnostima utiče na koncentraciju i efikasnost lova, pogotovo u početnim fazama upoznavanja sa ovom tehnikom. Međutim, na sve popularnijim i brojnijim komercijalnim revirima, poribljenim babuškom i šaranom, ali i na drugim terenima na kojima možemo da selektujemo krupniju ribu, iskusniji fideraši mogu, uz poštovanje nekih pravila, uspešno loviti na dva štapa odjednom – od kojih na jedan aktivno hvatamo sitniju ribu (babušku, deveriku i sl.), dok drugi (tzv. spavač) odvajamo za šarana, kog je u ovom slučaju najbolje loviti metod fider tehnikom. Tako ćemo skoro u potpunosti uspeti da izbegnemo sitniju ribu, pa će ovaj štap biti relativno »miran«, tj. udarci će na njega biti retki, a možemo ga zabacivati na svakih 10-15 minuta, i to ne u zonu koju pokrivamo standardnom hranilicom, ali ni previše daleko od nje.
Kada love na dva štapa, mađarski fideraši koji pripadaju dosta rasprostranjenoj školi tamošnjeg asa Deme Gabora i moderne šarandžije koje povremeno pecaju i na fider koriste rod-pod, fider-pod ili držače sa baz barovima, tako da im štapovi stoje jedan vrlo blizu drugog... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 272-)



AKTUELNO: DUNAV KOD BEOGRADA

Vraćen kapitalac



Autor: Ivan Mujović

U četvrtak, 19. maja, Dunav je na delu toko oko Beograda bio u blagom nadolasku, pa je u popodnevnim i predvečernjim satima na Dorćolskom keju, kod SC Milan Gale Muškatirović, malo ispod ušća Save, bilo dosta ribolovaca, koji su s razlogom pretpostavljali da bi riba trebalo da proradi, posle dužeg zatišja. Plovkaroši su lovili sitnu bodorku, dubinkaši su uglavnom pokušavali da uhvate neku štuku, a varaličari su se orijentisali na smuđa. Oko 19,30 č, Nenad Arsenijević zvani Neša Veliki (proizvođač vrhunskih kopči i silikonskih varalica) je na šeda vlastite izrade uhvatio soma od 6-7 kg, kog je vratio (ta riba je u lovostaju do 15. juna), a malo potom je jak udarac na Orka Tvister boje meda, sa šljokicama, montiran na džig udicu sa olovnom glavom od 9 g i sporo vođen po samom dnu, imao Milan Samardžija, savetnik u Republičkom zavodu za socijalnu zaštitu, koji tek što je stigao na vodu. Borba je bila neizvesna, jer je snažna riba u nekoliko navrata zamalo uspela da se dokopa granja nagomilanog uz obalu i oštrog kamenja, a topolina »maca« nakupljena na najlonu Balzer Royal Platinum od 0,22 mm, je dodatno otežavala posao Milanu... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 272-)



DESET OMILJENIH VARALICA OD MEKE GUME KOSTOLAČKOG SPECIJALISTE ZA LOV SMUĐA NA DUNAVU

Mamci za pusto ostrvo





Tokom decenije i po druženja sa varalicama od meke gume i silikona, isprobao sam na desetine različitih modela, pa mi nije bilo lako da sastavim listu od pet najlovnijih i tako ispunim redakcijski zadatak. Na sreću, urednik je posle kraćeg ubeđivanja pristao da spisak proširimo na deset »gumica« koje bih sa sobom poneo da kojim slučajem moram da se odselim na neku pustu dunavsku adu.
Pre nego što počnem sa opisivanjem svake od odabranih varalica, moram da dam jedno objašnjenje – naime, ovo nije spisak najboljih varalica za smuđa, nego lista onih sa kojima ja imam najbolja iskustva, a nisam ih čak ni poređao po lovnosti, već nasumice, tj, po redosledu kojim sam ih vadio, prebirajući po kutijama... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br 272-)



IZ UGLA SPECIJALISTE: LOV ŠTUKE VELIKIM LEPTIRASTIM VARALICAMA

Krilati monstrumi i slatkovodne ajkule



Autor: Bertus Rozemajer

Prvi veštački mamci koje sam koristio bili su leptiri, što nije nimalo čudno, jer ni u radnjama sa ribolovnim priborom u mom kraju, niti drugde širom Holandije, drugih varalica nije ni bilo. Kako smo još tada na mnogim vodama primenjivali princip »uhvati i pusti«, štuke su vremenom postajale sve podzrivije, pa su prvo počele ređe da uzimaju leptire i samo su ih pratile, a posle su počele da ih sasvim ignorišu, kao da su shvatile da taj obrok nije dobar za njih. Ali, iskreno govoreći, ja i danas mislim da za štuku nema boljih varalica od leptira.
MNOGI TVRDE DA JE ribolov leptirima lak i to nije daleko od istine, ali je usklađivanje snage i akcije štapa sa mamcem ovog tipa kompleksno pitanje, zato što se leptiri prave u širokom spektru težina, te oblika i veličina krilaca, pa ih nije moguće sve jednako dobro bacati i voditi istim štapom. Proizvođači i trgovci doprinose stvaranju zabune, privlačeći kupce tvrdnjom da njihovi štapovi pokrivaju izrazito veliki spektar bacačkih težina – npr. 2–20 g, 5–30 g, 10–50 g itd. Istina je, međutim, da svaki štap, bez obzira na kvalitet, ima idealnu težinu bacanja, te da su široki rasponi zapravo najčešće podvala, pogotovo kod štapova za lakši ribolov, kod kojih je realna razlika u težini tereta koje mogu dobro bacati često tek nekoliko grama. U mnogim slučajevima, idealnu vrednost možemo izračunati sabiranjem gornje i donje deklarisane težine bacanja i deljenjem dobijenog broja sa dva (npr. 2 g + 20 g = 22 g : 2 = 11 g). Naravno, takvim štapom možemo bez problema bacati nekih 4 g lakše ili teže terete, ali to je granica od koje nema mnogo odstupanja... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 272-)



MALA ŠKOLA VEZIVANJA: BOB WYATT WOOLY BUGGER

Za krupnu ribu



Wooly bugger je jedan od najkorišćenijih i najpoznatijih strimera. Gotovo je nemoguće loviti krupne grabljivice bez upotrebe strimera. Nekako je woly bugger zauzeo mesto najomiljenijeg kod mušičara, baš zbog svoje izuzetno lake izrade, a posebno zbog lovnosti. Osnova svakog wooly-a je rep od marabu pera koje mu daje jedinstven i prepoznatljiv izgled, a kod riba neodoljiv. Marabu pero u vodi dobija potpuno drugačiji izgled, a blaga cimanja (vođenje strimera), učiniće ga lelujavim izazovom za svaku grabljivicu. Telo kod ovog strimera se u većini slučajeva pravi od dabinga ili šenila u odgovarajućoj boji. Najpoznatiji je crni wooly bugger, mada se sve više koriste i druge boje, od maslinaste, bele, narandžaste, pink, zelene... Preko tela namotava se pero u odgovarajućoj boji preko čitavog tela.
Ovom prilikom predstaviću vam jednu malo drugačiju verziju ovog strimera čiji je autor kanađanin Bob Wyatt koji sada živi i radi u Škotskoj. Kompletna konstrukcija je identična kao osnovna verzija ovog strimera, međutim Bob je uneo male izmene. Izbacio je palmerovanje (namotavanje pera) preko čitavog tela, a upotrebio je silikonske nogice u odgovarajućoj boji. Sve se radi u maslinastoj nijansi... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 272-)
Tekst, foto i izrada: Đorđe Glavinić Šumadinac
www.grandepscatore.com



KAKO NASTAJU KAŠIKASTE VARALICE

Idra IFC od A do Š





Kompanija Idra iz Karlovca (Hrvatska), vlasnika Ivana Ilijanića, osnovana je 1990. godine, a danas je jedan od najvećih proizvođača metalnih varalica na području bivše Jugoslavije. Ona je među prvima postala član sponzorskog pula  IFC (Međunarodnog ribolovačkog kluba) Mediteran i IFC Predator Cupa – takmičenja u lovu grabljivica koje će biti održano od 27. do 29. maja na Vranskom jezeru, a u sklopu promotivnih aktivnosti napravljena je serija Idra IFC varalica, namijenjenih za lov krupnih somova i štuka na toj plitkoj (u prosjeku 3-4 m) i bočatoj (slankastoj) vodi, zbog koje je tijelo načinjeno od mesing-lima, a udice su »morske« – također otporne na sol. Evo kako se ovakve varalice prave, korak po korak
Od pocinkanog ili tanjeg mesing-lima izrežemo šablon, a potom ga obrusimo, kako bi iscrtavanje bilo lakše i točnije (1)... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 272-)



REVIRI

Jezava kod Smedereva



Jezava je desna pritoka Dunava, u koji se uliva ispod same smederevske tvrđave. Ova reka je nekada bila plovna u donjem toku i izuzetno bogata ribom. Sada je plitka, zamuljena i u svakom pogledu zapuštena, ali mnogi Smederevci uprkos tome i dalje pecaju na njoj.
VODA: Revir koji predstavljamo ovim prilogom nalazi se na desnoj obali Dunava, naspram Velike smederevske ade, tačno tri kilometra uzvodno od Kovinskog mosta. Od kada je početkom sedamdesetih godina prošlog veka pregrađena, radi izgradnje fabrike Želvoz, deo iznad pešačkog mosta, poznat kao Stara Jezava, nije više zanimljiv za iole ozbiljnije pecanje, jer je previše plitak i zatravljen. Ribolovcima je preostalo samo poslednjih 500 m toka, tj. širok i plitak kanal blago zakošenih betoniranih obala. On služi i kao gradska marina u kojoj Smederevci drže čamce. Jezava je na ovom delu široka između 60 i 90 m, dno je uglavnom čisto (nema zakački), a dubina pri srednjem vodostaju Dunava dostiže dva metra. Nekada tvrdo dno, već decenijama je prekriveno slojem mulja, čija se debljina iz godine u godinu povećava... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 272-)



PRIBOR

PREDSTAVLJAMO: MAŠINICA TRABUCCO SUPERCAST X5 FD

Elegantni glavati snagator



U poslednje dve-tri godine, nekoliko renomiranih firmi je na tržište izbacilo mašinice sa kućištem velikim otprilike kao kod standardnih modela veličine 4000 (po Shimanu), koje imaju na prvi pogled nesrazmerno široku špulnu. Time se produžava daljina izbačaja, jer struna sa širokog kalema lakše sleće i manje se uvrće, a osim toga čekrk sa takvom špulnom može da ima spor (ali zato jak) mehanizam, a da namotava u jedinici vremena skoro istu dužinu strune kao znatno brži, ali i slabiji modeli sa kalemom standardnih dimenzija. Od prošle godine je takvu spravu u svoja sortiman uvrstio i italijanski gigant Trabucco. Supercast X5 FD je po proizvođačkoj specifikaciji namenjen pre svega ribolovu na plovak i varaličarenju, ali ga ja na osnovu vlastitog iskustva toplo preporučujem i i fiderašima.
Italijani su se i ovoga puta pokazali kao pravi majstori za dizajn, jer je Supercast X5 FD zaista lepa mašinica. Tamno-crveni detalji i oznake odlično su uklopljeni sa mat crnim kućištem, rotorom, robusnom metalnom ručicom sa udobnim rukohvatom... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 272-)
Odg: List Ribolov By: Belizmaj Date: 25 Maj 2011, 20:10:18
Svaka cast specijalisto za smudja bata Vale.
Odg: List Ribolov By: pikeman Date: 08 Jun 2011, 16:36:24


Sadržaj broja 273:

AKTUELNO: 7 saveta za 14 dana; Hidrometeorološka prognoza od 9. do 23. juna; Vodostanje i temperatura voda; Izlazak i zalazak sunca
NA VODI: Smuđ na Dunavu radi daleko od obale; Prvi fider kup u BiH; Revitalizacija mrestilišta na Tamišu; Takmičenje mušičara na Gradcu
PRAKSA/AKTUELNO: Pravo vreme za lov smuđa muvanjem
ŠARAN/FIDER: Provereno efikasna mešavina kuvanog zrnevlja za lov šarana, krupne babuške, deverike i drugih ciprinida
PARADA ULOVA: Još četiri krupne pastrmke sa Vlasinskog jezera
DOBAR SAVET: Sistem od fajtalice; Gumeni lajn klip; Zalepljene trokrake
PRAKSA: Dalekometni dubinski ribolov na jezeru Ćelije
PRIBOR: Hranilice Dinsmore Scoop
NA VODI: IFC Predator kup – Sto štuka i dva soma
MUŠIČARENJE: Mala škola vezivanja: Žuta jednodnevka
MORE: Prstavac
NA VODI: Mušičarenje na Katušnici
PRAKSA: Tri sistema za lov mrene
NA VODI: Još jednom uspešno sačuvan mrest skobalja na pritokama Ibra kod Kraljeva
REVIRI: Mramorske ume
NA VODI: Prolećni lov babuške na Gružanskom jezeru
PRIBOR: Mašinica Formax Vantage
IZ SVETA: Olovo grančica; Varaličarac Sportex Carat-Z Travel; Moby šedovi; Nos za špric; Upadljivi noževi
MORE: Mali vodič za kontinentalce – letnji ribolov sa morske obale
IZVEŠTAJI SA RIBOLOVNIH TERENA: Apatin, Sombor, Sivac, Čurug, Bačka Palanka, Silbaš i okolina, Sremska Mitrovica i okolina, Novi Sad, Koviljski rit, Titel, Ruma, Lukićevo, Melenci, Kikinda, Kovin, Pančevo, Boljevci, Sakule, Baranda, Opovo, Sefkerin, Beograd, Mladenovac, Smederevo, Požarevac, Veliko Gradište, Rabrovo, Žabari, Kragujevac, Svilajnac, Srednje Pomoravlje, Kruševac, Kraljevo, Raška, Šabac, Loznica, Mali Zvornik, Ljubovija, Bajina Bašta, Timočka i Negotinska krajina, Đerdap, Niš, Leskovac, Pirot, Vlasinsko jezero.



UBITAČNA KOMBINACIJA: VARALIČARENJE SMUĐA NA PRIRODNI MAMAC

Meso je zakon



Autor: Saša Ledenčan

Nesporna je činjenica da veštački mamci mogu da budu neodoljivo privlačni za grabljivice. Naročito su lovni u situacijama kada je vidljivost takva da se predatori u lovu oslanjaju pre svega na bočnu liniju (u sumrak, svitanje i noću, u zamućenoj vodi...). Ali, preko dana i u bistroj vodi će malo kada varalica biti efikasnija od prirodnog mamca. Uz to, na terenima na kojima ima mnogo zakački, čak i nekoliko sati ribolova jeftinim varalicama od meke gume može nam isterati dosta novca iz džepa, a čestim kidanjima i pomeranjem potopljenog granja i panjeva najčešće ćemo rasplašiti ribu, koja će stoga privremeno odustati od jela. U takvim uslovima, međutim, možemo fantastično proći primenjujući odavno otkrivenu kombinaciju varaličarenja i stacionarnog ribolova na prirodni mamac koja se u različitim krajevima Srbije zove muvanje, povlačenje, potezanje, pipanje itd. Iako se na taj način mogu loviti sve grabljivice, a postoji mnogo različitih sistema za lov povlačenjem mrtvog ili (znatno ređe) živog kedera (jedan od njih je svetski poznata »Drašković montaža«), kod nas se uglavnom koriste samo dva i to gotovo isključivo za lov smuđa, a muvanjem se u najvećem broju slučajeva lovi iz čamca... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 273-)



KAKO NAPRAVITI KVALITETNU I RAZNOVRSNU ZRNASTU PRIHRANU ZA LOV KRUPNIH CIPRINIDA

Zrnce po zrnce – spod miks



Autor: Saša Jakovljević

Videvši me nedavno kako pre odlaska na jedan komercijalni šaranski revir pripremam prihranu od više vrsta kuvanog zrnevlja, jedan prijatelj i kolega po udici, inače zagovornik klasičnog pristupa, začuđeno me je zapitao: »Zašto se toliko mučiš sa pripremanjem tog čorbuljaka, kada možeš lepo da skuvaš 50 kila kukuruza i rešiš problem?«. Tog trenutka mi je palo na pamet da napišem tekst o smesi partikli koju koristim na komercijalnim i na »divljim« vodama i o načinu njene pripreme.
U vreme kada sam počinjao da se bavim šaranskim ribolovom i ja sam smatrao da je najbolji način da privučem šarana da na početku višednevne kampanje na odabranu lokaciju »roknem« par desetina kilograma kuvanog starog kukuruza i da potom njime redovno dohranjujem ribu dok god tu pecam. Takav pristup je godinama donosio dobre rezultate, pa nije nimalo čudno što se i dalje primenjuje na mnogim vodama širom Srbije, pa i u okolini Požarevca, a posebno na Srebrnom jezeru, čije dno pasionirane šarandžije i amurdžije svake sezone zatrpaju tonama žutog zrnevlja. Međutim, prateći specijalizovane časopise, skupljajući informacije preko interneta i kontaktirajući sa uspešnim italijanskim šarandžijama Masimom Mantovanijem i Lukom Valentinijem, zainteresovao sam se za prihrane sastavljene od raznog mešanog zrnevlja i počeo da eksperimentišem sa njima, tražeći najefikasniju smesu za vode na kojima pecam... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 273-)



LOV BELE RIBE KLASIČNOM DUBINSKOM METODOM NA JEZERU

Tamo daleko...



Autor: Vladica Radojević

Takozvani ulivni deo jezera Ćelije (oko mesta gde Rasina utiče) jedna je od tri velike ribolovne celine na ovoj akumulaciji. Krajnja južna tačka ovog revira je na oko 500 m »nizvodno« od Bogiškog mosta, a krajnja severna je tamo kod kraja Žilinačkog mosta, gledano iz pravca Brusa prema Kruševcu. Sa zapadne strane ulivnog dela je selo Zlatare, a sa istočne živopisno Bogiše.
Ovaj deo Ćelija karakterišu ravne obale, koje se veoma blago spuštaju ka potopljenom koritu reke, pa je, kao i na drugim sličnim akumulacijama ovog tipa (npr. na Bovnu), dubina relativno mala – oko 4 m na najdubljem delu, a na dvadesetak metara od obale retko gde je veća od 2 m. Bliže ulivu Rasine, dno je uglavnom ilovačasto, sa retkim muljevitim deonicama, te sa nešto malo trske i vrba u priobalju, naročito sa zlatarske strane. Dubina se bliže »kanjonu« postepeno povećava i kod Žilinačkog mosta dostiže 10 m. Dno je kamenito, naročito sa bogiške strane i bliže netom pomenutom mostu. Tu ima potopljenih temelja i panjeva, naročito oko crkvice i blizu mosta, sa bogiške strane.
Na ovom delu jezera se ciljano peca krupnija riba: većina ćelijskih šarandžija baš tu postavlja svoje prikolice, povlačenjem (muvanjem) iz čamaca se lovi smuđ, a sve je više i onih koji čekaju soma. Zato je u punoj sezoni, od polovine aprila do sredine oktobra, ovde teško naći mesto, jer su na obalama sa obe strane nikla prava mala naselja, sa tendencijom širenja.
ŠKOLJKI, RAKOVA, PUŽEVA, larvi i druge prirodne hrane ima dosta, pa je i koncentracija ribe velika, naročito u prvim toplijim periodima, koji najavljuju mrest. Kao i drugde, najviše je bele ribe, i to krupnije nego u ostalim delovima jezera. Uz nju se hvataju i velike babuške (koje  pojedinih godina preovlađuju u ulovu, ali se u nekim periodima uopšte ne javljaju), a retko na udicu dođe i vrlo krupan linjak (vrsta koja je u Srbiji na režimu potpune zaštite i mora se vratiti u vodu).
S obzirom na karakteristike ovog terena (priobalje je plitko, a riba uglavnom veoma daleko od obale), nije nimalo čudno to što se najbolji rezultati postižu dugačkim zabačajima dubinskih sistema... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 273-)



IFC PREDATOR KUP – MEĐUNARODNO TAKMIČENJE U LOVU GRABLJIVICA VARALIČARENJEM, NA VRANSKOM JEZERU (HRVATSKA)

Sto štuka i dva soma





Autor: Ivan Mujović

IFC Predator Cup, prvo međunarodno takmičenje u lovu grabljivica vještačkim mamcem u organizaciji International Fishing Cluba Mediteran, održan je od 27. do 29. maja, na Vranskom jezeru, uz učešće 20 dvočlanih ekipa iz više evropskih zemalja. Najviše ih je bilo iz Rumunije i Hrvatske, zatim iz BiH, dvije iz Srbije, te po jedna iz Švedske, Mađarske, Norveške i Ukrajine (za koju je pecao Sergej Ivanov Pičugin, poslednji pobednik takmičenja u Vesterviku, koje se smatra nezvaničnim svjetskim prvenstvom u lovu štuke).
Od 23. maja, kada su prve ekipe došle na pripreme, pa do kraja takmičenja, temperatura vazduha je bila veća od 30° C, a vode oko 20° C, uz česte promjene snage i smjera vjetra, te nizak ali stabilan vodostaj, što su, po riječima poznavalaca, dobri uslovi za ribolov na »Vrani«.
Svi ribolovci koji su se tih dana zatekli u Pakoštanima bili su fascinirani pojavom i pristupom rumunskih, ukrajinskih i mađarskih profesionalaca. Sve te ekipe su džipovima označenim logotipima najpoznatijih proizvođača ribolovačkog pribora dovukle prikolice sa vrhunskim gumenim čamcima i jakim motorima, opremljene najsavremenijim GPS uređajima i sonarima, a  takmičari su sve vreme pecanja bili u dresovima sa izvezenim ličnim imenima i ukrašenim oznakama sponzora. Ali, oni ni slučajno nisu nekakvi manekeni, već vrhunski profesionalci, koji su takmičenju pristupili kao najozbiljnijem poslu. Sa mapama jezera, zaštićenim vodootpornim folijama i markerima neumorno su u danima priprema špartali po takmičarskoj stazi, bilježeći sve bitne podatke: dubinu, promjene u konfiguraciji terena (rupe, prepreke, travu...), temperaturu vode i prisustvo riba različitih veličina... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 273-)



MALA ŠKOLA VEZIVAN JA: ŽUTA JEDNODNEVKA

Majska poslastica



Autor: Radojica Popović

Period koji je pred nama jedan je od najlepših i najuzbudljivijih za mušičarenje u celoj godini. Narednih nedelja će se rojiti i u vodi i nad njom pojavljivati sve one krupnije muve kojima se salmonidi iz naših tekućica hrane, pa će se oni sve češće podizati ka površini, kako bi iskoristili svaku priliku da dođu do za njih ukusnog i hranljivog obroka. Ti krupni insekti su pretežno iz roda jednodnevnica. Ovom prilikom prikazaćemo vam izradu jedne veoma lovne imitacije koja nosi veliku dozu realizma. Neke kolege smatraju da takav pristup nije potreban, drugi se u njega kunu, a moja iskustva govore da na rekama na kojima se mnogo mušičari i na kojima su ribe videle većinu imitacija, realistične mušice često mogu da nam spasu dan i donesu izuzetne rezultate. Zahvaljujući užičkoj firmi Hemingwey, koja proizvodi i distribuira materijale i elemente za izradu mušica (u ovom sličaju krila i telo), realističnu, plovnu i izuzetno lovnu imitaciju žute jednodnevke mogu za kratko vreme napraviti i kolege koje imaju malo vezačkog iskustva i samo osnovna znanja ove veštine... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 273-)



TRI EFIKASNA SISTEMA ZA LOV MRENE PRETRAŽIVANJEM TERENA

Nešto između



Autor: Bratislav Kodalović

Mrena je jedna od najrasprostranjenijih riba u našim rekama i uz to vrlo popularna među sportskim ribolovcima. Ali, njena staništa nije nimalo lako otkriti, a kada u tome i uspemo ostaje nam problem efikasne prezentacije. Mrenu je pogotovo teško pronaći u periodu nakon mresta, kada zbog čestih pomuta i visokih vodostaja može da bude na vrlo različitim mestima. Zato se u ovom delu sezone treba opredeliti za način ribolova i sisteme koji nam omogućavaju brzo pretraživanje rečnog korita i nalaženje riba zainteresovanih za jelo. Ovoga puta predstavićemo tri montaže koje su proverene na mnogim vodama, a vi, polazeći od njih, možete razviti i neke svoje sisteme.
U ENGLESKOJ VEOMA popularni sistem sa otežanjem od kuglica sačme postavljenih na bočnom predvezu (foto 1), koji neki zovu »labudov vrat«, ima dosta pristalica i među našim mrenarošima. Dramlije možemo vrlo lako i brzo dodati ili skinuti, prilagođavajući se tako situaciji na konkretnom mestu, a ova montaža nam omogućava i da sačuvamo sistem ako otežanje zapne za dno – dovoljno je da zategnemo strunu i olovice će spasti, dok će osnovna struna i »glavni« predvez, na kome je udica, ostati neoštećeni.
MEĐUTIM, GORE OPISANA montaža nije primenljiva na mestima sa izrazito brzom vodom i (ili) dubokom vodom... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 273-)



REVIRI

Mramorske ume



Autor: Miodrag Radojičić Miki

Revir koji niški ribolovci zovu Mramorske ume jedan je od ribom najbogatijih na Južnoj Moravi nedaleko od najvećeg grada južne Srbije, pa nije nimalo čudno što ga tokom čitave sezone posećuju mnogobrojne Nišlije i pecaroši iz Prokuplja, Leskovca i drugih okolnih mesta

VODA: Deo Južne Morave koji predstavljamo ovoga puta dug je oko 400 m. Počinje nizvodno od mosta na autoputu, u blizini Batušinačkih bara i proteže se u pravcu Međurova. Njegova najvažnija karakteristika je da je dno neravno i popločano klizavim stenama (lokalno stanovništvo ih zove »ume«), po kojima je revir i dobio ime.
U gornjem delu, kod ostrva i na obližnjem brzaku, dubina pri srednjem vodostaju jedva dostiže 1 m. Središnji deo, sa dubinom i do 4 m, predstavlja idealno skrovište za krupne vrste riba, dok je ostatak znatno plići – prosečna dubina je oko dva metra, a peska i šljunka tu ima više nego uzvodno. Čitavom dužinom opisanog dela reke se proteže duboki kanal, u kome se krupna riba najradije zadržava, pogotovo u letnjim mesecima. Desna (novoselska) obala je pristupačnija, sa mnoštvom uređenih mesta, a najpopularnija su ona ispod vrba, koje u letnjim mesecima pružaju prijatnu hladovinu. Suprotna (mramorska) strana je brdom zaštićena od vetra i obrasla bagremom i topolom, ali se do nje može doći samo terenskim vozilima, a u vodi ima dosta zakački (tj. posečenog i oborenog drveća), pa sa nje peca znatno manje ribolovaca.

RIBE I RIBOLOV: Mramorske ume su jedan od najvećih zimovnika bele ribe na ovom delu Južne Morave, pa nije nimalo čudno to što tokom zimskog dela sezona na tom delu reke peca i po pedesetak ribolovaca. Skobalj je dominantna vrsta... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br.



PREDSTAVLJANJE: VARALIČARSKE MAŠINICE FORMAX VANTAGE 30 I 40

Malo para – mnogo muzike



Autor: Aleksandar Popović

Danas nije nimalo lako izabrati mašinicu, pogotovo varaličarsku, jer je izbor zaista ogroman, a cene šarolike. Ako vam budžet nije ograničen, uvek možete postupiti u skladu sa onom starom narodnom: »Ako ne znaš šta je dobro, pitaj šta je skupo« i vrlo je verovatno da nećete pogrešiti. No, s obzirom na to da su nam džepovi sve prazniji, a pecati se, naravno, mora, mnogi ovdašnji ribolovci se pitaju može li se valjan čekrk kupiti i za relativno malo novca? Jedan od načina da prođete dobro je da kupite mašinicu nekog cenjenog proizvođača, makar i najjeftiniju, jer renomirane firme štite svoje ime na mnogo načina, pa i time što ga ne stavljaju na robu najnižeg kvaliteta u cenovnoj kategoriji. Drugi način je da kupite mašinicu manje izvikanog proizvođača (ali ipak koliko-toliko poznatog) jer su kod takvih cene još niže, ali za takvu kupovinu ipak treba imati dosta iskustva ili bar nešto znanja iz mašinstva i »tehnike«, da biste mogli da valjano procenite šta je dobro. Ako ne raspolažete takvim znanjima, onda vam od koristi može biti prava preporuka, a moj predlog vam je Formax Vantage, mašinica koja se pravi u dve veličine – 30 (kapaciteta kalema 140m/0,30mm) i 40 (200m/0,30mm).
Ovaj čekrk izuzetno lepog i savremenog dizajna poseduje metalnu špulnu i rezanu ručku... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 273-)




LOV FRATRA, BORBENOG STANOVNIKA HRIDINASTOG DNA

Ljuskavi morski sveštenik



Autor: Boris Bulić

Fratar (Diplodus vulgaris) je vrlo čest duž cijelog obalnog pojasa, bez obzira na vrstu dna. Po načinu prehrane pripada životnoj zajednici bentosa (dna). Ne izbjegava ni vode nižeg saliniteta, tako da ga možemo sresti i na riječnim ušćima. Iako se često govori o ulovima fratara težih od 2 kg, nauka kaže da ova vrsta naraste do dužine od 40 cm i težine od 1,3 kg a prosječna lovna težina na Jadranu se kreće oko 0,06 kg (60 g).
Mladi primjerci borave u plićim, zatvorenim vodama često u manjim jatima, prateći trlje, ovčice i druge ribe koje ruju po morskom dnu, povremeno uspijevajući ugrabiti netom otkriven obrok. Odrasli fratri su oprezniji i nepovjerljiviji, plahi i divlji što sa starošću postaje sve izraženije, pa se osamljuju i zavlače u škrape i skrovišta na dubljim mjestima. Fratar se najčešće zadržava na dubini od 5 do 20 m, nad hridinastim i škrapavim dnom, ali ga ima i dublje, no ulovi na preko 100 m nisu zabilježeni. Hrani se sitnim beskralježnjacima (beskičmenjacima) bentosa, ponekad i pase alge, a kada je gladan, zna čak i razbiti i ježa.
Mrijesti se u drugoj polovici jeseni i tada mu glava postaje čelično plavkaste boje, posebno između očiju. Dobro podnosi zatočeništvo, no u akvariju ga treba držati odvojeno od drugih vrsta, jer će napasti makar i najmanje ozlijeđenu ribu.
SVAKI RIBOLOVAC SE ODUŠEVI kad na udici osjeti fratra. Ovaj temperamentni borac uvijek pruža izvanredan doživljaj prilikom izvlačenja. Ipak, ne love ga svi, prije svega zbog terena koji nastanjuje... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 273-)
Odg: List Ribolov By: zex.raseta Date: 10 Jun 2011, 07:41:32
Nisam smeo da spustim omiljene novine da se duga ne poplaši.....i nestane  :wink:
               


                           
Odg: List Ribolov By: Belizmaj Date: 20 Jun 2011, 21:18:43
Vale ove nedelje novi broj citacemo li neki tvoj tekst.
Odg: List Ribolov By: pikeman Date: 21 Jun 2011, 21:05:01


Sadržaj broja 274:

AKTUELNO: 7 saveta za 14 dana; Hidrometeorološka i solunarna prognoza od 23. juna do 6. jula; Vodostanje i temperatura voda; Izlazak i zalazak sunca
PRAKSA/AKTUELNO: Pet saveta za lov šarana početkom sezone na velikim rekama
AKTUELNO: letnej varaličarenje klena na Mlavi, iz minuta u minut – Vobler i mačeta
ŠARAN: Ekstremna varijanta – bojliji prečnika 8 mm
ŠARAN: Kako napraviti bojlije za ribolov na reci – Kocka, kocka, kockica
ŠARAN: Koktel za kapitalca
PARADA ULOVA: Dve zlatne devetke, ni duge ni prekratke
DOBAR SAVET: Meduza od crvića; Frizirani šed; Praško strimer
NA VODI/PRAKSA: Uspešan lov fider tehnikom na nepoznatom terenu – Okupacija malog ostrva
NA VODI: Prezentacije uz isprobavaqnje na vodi – sve rasprostranjeniji način borbe za kupce na zapadnoevropskom tržištu
MUŠIČARENJE: Mala škola vezivanja: Mosquito
NA VODI: Mini reportaža – Lov sitne babuške na Oblačinskom jezeru
NA VODI: Neka zapažanja o lovu klena klasičnim mušičarenjem
PRAKSA/AKTUELNO: Lov štuke na najtežim ali i najizdašnjim mestima – Ne beži od granja, idi kroz njega!
REVIRI: Dunav između Apatina i Bogojeva – Borisavljević
PRIBOR/PRAKSA: Iz ličnog ugla: Pet mojih najomiljenijih varalica, od Rapale do Savulova
IZ SVETA: Meredov na magnetu; Rapala lampe; Iron Claw X-Stroke 050; Cormoran tripod; Varaličarac Berkley Skeletor; Ribolovačka prva pomoć.
MORE: Mali vodič za kontinentalce – letnji ribolov sa morske obale
IZVEŠTAJI SA RIBOLOVNIH TERENA: Sombor, Sivac, Čurug, Bačka Palanka, Silbaš i okolina, Sremska Mitrovica i okolina, Novi Sad, Koviljski rit, Titel, Ruma, Lukićevo, Melenci, Kikinda, Vršac, Kovin, Pančevo, Sakule, Baranda, Opovo, Sefkerin, Beograd, Mladenovac, Smederevo, Požarevac, Veliko Gradište, Rabrovo, Žabari, Kragujevac, Svilajnac, Srednje Pomoravlje, Kruševac, Kraljevo, Raška, Šabac, Loznica, Mali Zvornik, Ljubovija, Bajina Bašta, Timočka i Negotinska krajina, Đerdap, Niš, Leskovac, Pirot, Vlasinsko jezero.



PET SAVETA ZA LOV ŠARANA POČETKOM SEZONE NA VELIKIM REKAMA

Hrana, granje i strpljenje



Dok se šarandžije sa jezera i kanala sve više okreću savremenim metodama pecanja »vodene lisice«, većina njihovih kolega sa reka ostala je verna tradicionalnom pristupu, koji podrazumeva ribolov iz čamca, upotrebu robusnog pribora, redovno hranjenje i korišćenje kukuruza ili valjka za mamac. Premda je mnogi smatraju prevaziđenom, takva taktika upornim i iskusnim ribolovcima i dalje donosi sjajne ulove na Velikoj Moravi, Tisi, Tamišu, Savi i Dunavu, na kom peca Ivan Milovanović Muki – naš izveštač iz Smedereva. On je na nekoliko kilometara dugom potesu nizvodno od Velike smederevske ade, na kom hrani više mesta, samo u prve dve nedelje po prestanku lovostaja uhvatio petnaestak šarana teških između 4 i 15,3 kg! Evo šta savetuje manje iskusnim kolegama koje privlači nadmudrivanje sa rečnim divljacima.
1. Dunavski šaran rado obilazi plitke pozicije sa šljunkovitim dnom na kojima nalazi obilje prirodne hrane, pre svega račića, puževa i školjki, ali ćemo ga na takvim mestima retko naći preko dana.
– Na podvodnim sprudovima, koliko sam zapazio, šaran se hrani isključivo rano ujutru, otprilike od 4,30 do 6 č. Potom se seli na dublje pozicije sa mnoštvom prepreka, na kojima provodi ostatak dana. Zato ga u zoru možemo potražiti i na izrazito plitkim mestima, na kojima dubina iznosi oko dva metra, ali se obavezno treba usidriti dovoljno daleko, kako bukom ne bismo uplašili oprezne šarane – objašnjava Muki... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 274)




LOV BUCOVA NA DUNAVU KOD KOVILJA

Dve zlatne devetke, ni duge ni prekratke



Autor: Saša Bogdanović

Bucov je odavno moja ribolovačka inspiracija. Dok sam bio mali, njegovo raubovanje bukvalno pod nogama i nemogućnost da ga ulovim bili su za mene nerazrešiva misterija. Godinama sam usavršavao tehnike lova tog jedinog isključivog grabljivca među ciprinidima, eksperimentisao sa raznim varalicama – kupovnim i ručno rađenim – i pecao ga na svim mogućim mestima i u svim vremenskim  prilikama, od +40º C, pa do nekoliko stepeni ispod nule.
Najviše volim da ga lovim početkom proleća, dok uz obale Dunava još nema sitne ribe. Nekoliko mesta na kojim pecam u tom periodu su daleko od civilizacije i na njima nema gužve. Po mom višegodišnjem iskustvu, sa kojim se slažu mnoge bucovdžije, ovaj predator se u rano proleće dobro lovi na sitnije veštačke mamce, pa mu tada uglavnom nudim voblere od 3-4 cm, silikonce slične dužine i mušice. U kombinaciji sa njima koristim kvalitetne monofile prečnika 0,20 ili 0,22 mm, kako zbog lakšeg zabacivanja manjih varalica, tako i da bih lakše prevario oštrooku i opreznu ribu. Ali, jedan spontani porodični izlet, od trećeg aprila ove godine, bio je dovoljan da svo moje iskustvo i decenijama sticana saznanja o lovu bucova u proleće padnu u vodu i da ponovo aktuelnom učine fraze: »Pravilo je da nema pravila«.
ALI, DA KRENEM sa tom pričom od početka... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 274)




USPEŠAN LOV FIDER TEHNIKOM NA NEPOZNATOM TERENU

Okupacija malog ostrva





Autor: Ninoslav Žagar

Poziv prijatelja Gorana da pođem s njim na jezero Mokrica u blizini Sv. Ivana Zeline, otprilike pedeset kilometara od Zagreba, s radošću sam prihvatio, budući da nikad tamo nisam lovio, a obožavam upoznavati nove vode. Kao stalni član tamošnjeg ribolovnog društva, Goran je oduševljeno pričao o lijepom jezeru, u kojem pliva popriličan broj šarana i amura teških po nekoliko kilograma, tako da uvijek ulovi poneku ribu, koje po njegovom iskustvu najradije uzimaju crve. Učinilo mi se to kao zgodna prilika za jedan dobar fideraj.
NA VODI SMO, KAO I OBIČNO, bili prvi, no kišovito jutro nagovještavalo je da zasigurno neće biti gužve. Kad smo stali na pošljunčani nasip kraće strane pravokutnog i doista prelijepog  jezera, okruženog jednako lijepom prirodom, Goran mi je predložio poziciju na kojoj on najčešće lovi, što sam glatko odbio. To mjesto u samom kutu jezera, zatvoreno sa svih strana, bez ikakvih posebnosti koje bi ribama mogle biti zanimljive, dobro je samo zbog blizine ribičkog doma, što možda ima veze s nekim drugim stvarima, ali ne i sa ribolovom. Do pozicije sa koje bismo hranilicama mogli gađati područje oko otočića smještenog na sredini širine jezera, trebalo je podosta hodati, što sa mnoštvom stvari koje uvijek nosim nije nimalo ugodno ni jednostavno, pogotovo po ovako lošem vremenu. No bio sam ubjeđen da baš tu treba loviti, jer se riba u ovom periodu godine zadržava na takvim mjestima – relativno plitkim blagim kosinama, udaljenim od obale... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 274)



Čitanje vode

Autor: Ninoslav Žagar

Susret sa svakom novom vodom za mene je oduvijek ispunjen nekim čudnim uzbuđenjem, neizvjesnošću, slatkim iščekivanjem... Ta posve nepoznata slika koja se odjednom pojavi preda mnom, bez obzira na sve priče koje sam čuo i ranije dobijene informacije, donosi osobni doživljaj, otvarajući istodobno mnoga pitanja. Prije svega, važno je odrediti poziciju na kojoj bi bilo najbolje loviti, odnosno pretpostaviti gdje bi se riba mogla zadržavati, pa onda prema tome pronaći i prikladno ribolovno mjesto na obali. U tom »čitanju« vode svakako mnogo pomaže sličnost sa nekim »starim« i dobro znanim vodama, ali i iskustvo u što više raznolikih situacija, uključujući i različite periode u godini.
Nadalje, dobro je prije početka ribolova upoznati stanje na dnu, jer ma koliko primamljivo mjesto bilo, besmisleno je uopće i započinjati ribolov ako je dno puno guste trave, panjeva ili granja u kojem ćemo gubiti brojne hranilice i sisteme. Radi samog plasiranja mamca nije nevažno ni kakvog je sastava dno – je li muljevito, tvrdo i čisto ili prekriveno tankim slojem trave. Ako je muljevito, da li je to tek sasvim plitki ili duboki mulj? Treba provjeriti i ima li kakvih sprudova, kosina i prijelaza sa promjenom dubine. Sve je to najbolje uraditi polako povlačeći olovo odgovarajućeg oblika i težine preko odabranog mjesta... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 274)



MINI REPORTAŽA – LOV SITNE BABUŠKE NA OBLAČINSKOM JEZERU

Kad nema kiše...



Autor: Miodrag Radojičić Miki

Iako su meteorolozi najavili popodnevne pljuskove i sparno vreme, odlučio sam da obradujem ćerkicu kratkim izlaskom na vodu, pa smo se nas dvoje posle ručka obreli na Oblačinskom jezeru. Malobrojni ribolovci koji su pecali sa brane žalili su se na slabe ulove babuške, ali i na neopisivo dosadne »usisivače« (amurske čebačoke) i »japance« (sunčice), koji su kidisali na skoro sve mamce, ali nas to nije obeshrabrilo.
Kada smo se smestili u blizini starog hotela, zamešao sam crvenu Maros Mix primamu za šarana i babušku, a potom rasklopio dva štapa. Na snažniji od njih (Cormoran Cormax od 3 m) sam montirao hranilicu sa otrežanjem od 20 g, na udicu veličine 8 okačio dva zrna šećerca i zabacio ih uz pojas priobalne trave, potajno se nadajući amuru, po kome je ova voda nekada bila poznata. Zatim sam ozvučio štap zvoncetom i latio se tele-fidera Line Winder Master Quiver od 3,6 m. Montirao sam najslabiji vrh i formirao sistem sa kaveznom hranilicom sa otežanjem od 10 g i predvezom od 40 cm, sa udicom veličine 10, na koju sam okačio dve cele crvene gliste. U nadi da će taj poveliki zalogaj privući nekog krupnog »karaša«, zabacio sam što sam dalje mogao, a onda smo se Teodora i ja zavalili u stolice i prepustili slatkom iščekivanju.
Kako se u prvih desetak minuta ništa nije dogodilo, počeo sam najpre da pretražujem ivicu trave, a potom i rupe u vegetaciji, ali sam pri svakom izvlačenju na hranilici i udici imao po busen »salate«.
– Probaćemo nešto drugo – rekao sam i vezao novi sistem... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 274)



MALA ŠKOLA VEZIVANJA: MOSQUITO

Pazi – komarac!



Autor: Đorđe Glavinić Šumadinac. www.grandepscatore.com

Mosquito je jedna od izuzetno lovnih klasičnih imitacija, odlično osmišljena, elegantne siluete i napravljena uz upotrebu pravilno odabranih materijala s obzirom na to što se želelo postići. Po formi dosta podseća na još jednu čuvenu kreaciju – Adamsa, ali kako pravljenjem tela od dabinga nije bilo moguće dobiti poprečne pruge, taj materijal je zamenjen dlakom losa, zahvajujući kojoj Mosquito zaista liči na pravog komarca.
Ti insekti spadaju u grupu diptera, a u svome razvoju prolaze kroz stadijume jajeta, larve, pupe i  odrasle jedinke, koji je za nas mušičare i najinteresantniji, jer se riba komarcima u završnoj fazi života rado hrani, skupljajući ih sa same površine, po kojoj često lebde ne probijajući je, kao da se klizaju i pri tom predstavljajući lak plen.
Međutim, Mosquito ne oponaša samo komarca, već i neke jednodnevke, na koje takođe podseća, što je još jedan od razloga zbog kojih se ova kreacija nalazi u ponudi gotovo svih proizvođača veštačkih mušica i specijalizovanih prodavnica... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 274)



LOV KRUPNE ŠTUKE NA NAJTEŽIM ALI I NAJIZDAŠNIJIM MESTIMA

Ne beži od granja, idi kroz njega!





Autor: Tibor Mesaroš Toblerone

Na skoro svim našim iole dostupnijim štučjim vodama većina izglednih mesta je pod stalnim pritiskom ribolovaca, kako kederaša tako i kojekakvih »turbo varaličara«, koji od jutra do mraka bacaju sve veštačke mamce koje su ikada nabavili, vode ih na često sasvim pogrešne razne načine, bučno se kreću obalom, krše granje i žbunje, trupkaju nogama, galame... Da zlo bude još veće, riba je na većini terena uznemirena i proređena i raznim vidovima ribokrađe. Zbog svega toga i mirne vrste i grabljivice, naročito one veće traže i nalaze mir i sigurnost na ljudima teško dostupnim pozicijama, a pre svega u kršu, među potopljenim granjem i panjevima, odakle ne moraju mnogo da se udaljavaju da bi nešto pojele, jer na takvim mestima redovno ima i sitne ribe.
Stoga su oni ribolovci koji, poput mene, ciljano love krupnu štuku na veštačke mamce, prinuđeni da traže način da ribu izazovu na napad i uhvate usred pravog »groblja varalica«, kroz koje, reklo bi se na prvi pogled, može da prođe samo sistem sa mrtvim kederom na jednokrakoj udici skrivenoj u telo. Na sreću, stvari ne stoje tako loše, kako misli većina varaličara, a pogotovo onih »klasičara« koji štuku i dalje love samo na standardne leptire i kašike. Bacanje varalice na metar-dva od krša koji viri iz vode, a često se proteže i po desetak metara od vidljivog dela, praćeno brzim motanjem, kako nam mamac ne bi slučajno ostao na nekoj prepreci, može doneti po koju štuku, najčešće sitnu, koja ne sme ni da zaviri u najveći podvodni gustiš, u kom caruju »mame« i »babe«. A za lov u takvim podvodnim džunglama trebaju nam nezakačive varalice (tačnije »vrlo teško zakačive«), koje ćemo moći da bacamo na najrizičnija mesta, bez bojazni da ćemo svaki čas zapinjati i kidati... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 274)



REVIRI

DUNAV KOD BOGOJEVA

Borisavljević



Autor: Siniša Šokčić

Ovaj lepi dunavski revir nazvan je po Miodragu Borisavljeviću (1893–1978), piscu, pesniku, učesniku oba svetska rata i dugogodišnjem direktoru Ribarske centrale, koji je na apatinskim ribolovnim terenima proveo dobar deo života. O popularnosti ovog terena i bogatstvu njegovog ribljeg fonda govori to što su nekada na Borisavljeviću godišnje odmore provodili čak i stranci, a danas tu dolaze mnogobrojni Somborci i Apatinci, ali i ribolovci iz znatno udaljenijih mesta.

VODA: Revir Borisavljević zahvata deo leve obale Dunava, oko šest kilometara uzvodno od mosta kod Bogojeva, kod velike kamene šporne »T« oblika i malo uzvodno od nje, na izlazu iz oštre (»lakat«) krivine. Po malom vodostaju, špor je van vode, a levo i desno od njegovog središnjeg kraka formira se po jedan veliki bazen. Levi (gledano sa obale) je dublji i čistijeg dna, dok je desni plići i pun granja i oborenih vrba. Krak paralelan sa obalom je probijen na nekoliko mesta, udarcima teških barži, koje po jakoj vodi ne uspevaju da »uhvate« krivinu, pa je levi bazen sa živim tokom spojen i po nižem vodostaju, a i na početku desnog postoji jedan otvor, kroz koji se može proći čamcem.
Najbolja mesta za ribolov u bazenima su na peskovitom delu, ali većina ribolovaca ipak radije peca u živom toku, koji karakterišu kamenito dno i dubina od čak 12 kraj same obale (pri srednjem vodostaju), na pojedinim delovima. U blizini napera tok je brz, a kamena ima i na dvadesetak metara od obale. Idući desno (uzvodno) taj pojas je sve uži i retko gde zahvata više od nekoliko metara, dok je struja sporija. Po malom vodostaju, po kom je ovaj teren najpogodniji za pecanje... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 274)



IZ LIČNOG UGLA: PET MOJIH NAJOMILJENIJIH VARALICA

Od Rapale do Savulova



Autor: Dragan Ćirić

Svojevremeno sam se sa jednim prijateljem dogovorio da ni na jedno pecanje, ma gde da idemo i ma šta da lovimo, ne nosimo više od 10 različitih varalica (»duplikati« su bili dozvoljeni). Brzo se pokazalo da to uopšte nije lako, posebno ako je teren složen, a nameravamo da lovimo više od jedne vrste ribe, ali je takav pristup bez sumnje dobar trening samodiscipline.
Čuveni ruski reditelj Tarkovski rekao je jednom prilikom da nema umetnosti ako nema ograničenja. Primenjena na varaličarenje, ta bi mudrost glasila otprilike – što manje varalica imaš sa sobom, više ćeš se truditi da na njih prevariš ribu, umesto da trošiš vreme i samopouzdanje na stalno menjanje. Mojih pet omiljenih veštačkih mamaca su pre svega namenjeni bucovu, smuđu i štuki, a mesto na listi zaslužile su kako svojim učinkom, tako i svestranošću. Da bi izbor bio još jasniji, moram da naglasim da se izjašnjavam kao vobleraš, mada mi je metal duboko u srcu, dok gumu jednostavno ne volim i koristim je samo onda kada je izvesno da će riba mnogo pre udariti na nju nego na nešto drugo.
1. RAPALA COUNTDOWN. Ubeđen sam da stavljanje ovog voblera na listu izaziva dve vrste oprečnih reakcija. Jedni će jamačno reći: »Pa dobro jutro, Kauntdaun je zakon«, a drugi će pomisliti: »Stvarno svašta.«, jer im je ispod časti da bacaju ovaj provereni klasik... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 274)



VODIČ ZA KONTINENTALCE: LETNJI LOV SA MORSKE OBALE

Malo pribora – mnogo uživanja



Autor: Boris Bulić

Sezona godišnjih odmora je napokon pred nama. Mnogi zagriženi ribolovci s kontinenta sa nestrpljenjem očekuju čarobni trenutak ponovnog susreta s morskom obalom i svim onim ribama koje plivaju kraj nje i čekaju da budu ulovljene. A čak i oni manje zagriženi osjećaju nemir, koji s dolaskom toplog ljetnog razdoblja jača i raste, budeći želju za odlaskom u avanturu. Priprema se pribor, štapovi odmjeravaju i glancaju, mašinice podmazuju, a udice i sitni pribor pomno biraju. Rezultat svog tog spremanja je uglavnom isti – gomila ribolovne opreme, koja provjereno ne može stati ni u najveći prtljažnik, čak i kada bismo putovali sami, bez bolje polovice i djece, čija prtljaga istiskuje štap po štap, mašinicu po mašinicu...
No, ne mora sve biti baš toliko tragično. Pažljivo planiranje će eliminirati sav višak opreme i prije nego što ga ostatak porodice istise, te na spisku ostaviti samo onaj dio pribora koji će uistinu biti korišten. Stoga ne treba duljiti i rasipati energiju na maštarije, već se odlučiti za tehniku i prateći pribor, nakon čega će odabir i priprema biti rutinski obavljeni za pola sata.
ZA RIBOLOV NA DNU potrebna su nam dva teleskopska štapa (idealni bi bili surf modeli), težine bacanja 80–150 g, s mašinicama kapaciteta oko 100m/0,45mm napunjenim najlonom promjera 0,40 mm. Sa takvim ćemo kompletom lako izlaziti na kraj s većinom obalnih riba, uključujući i kapitalne orade i fratre porcijaše. Valjalo bi prije polaska pripremiti barem dvadesetak fluorokarbonskih predveza... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 274)



BEČMEN: REGIONALNO PRVENSTVO SRBIJE U FIDER RIBOLOVU

Odlični ulovi





Ovogodišnje regionalno prvenstvo u fider ribolovu, koje je ujedno bilo i kvalifikaciono za državno prvenstvo, održano je po dvokružnom sistemu, 18. i 19.juna, na drugom jezeru Bečmenskog ribnjaka, u organizaciji SSRS i SRK Eko-Trofej Energoteam iz Beograda, koji je bio zvanični domaćin. Na takmičenju je učestvovalo 40 ribolovaca, a 24 najuspešnija plasirala su se na Državno prvenstvo koje će se održati 1. i 2.oktobra na Bovanskom jezeru. Riba je oba dana odlično radila. Ulov je činila isključivo babuška, prosečne težine oko 200 g, a za plasman među prvih 10 trebalo je uhvatiti preko 10 kg po kolu. Trojica najuspešnijih takmičara su u oba kola osvojili prva mesta u svojim sektorima, tako da su završili prvenstvo sa istim brojem poena, pa je poredak određen na osnovu težine ulova. Regionalni prvak postao je Saša Cuckić iz niške Nišave, drugi je Saša Ivančević iz Veternice (Leskovac), a treći je Nedeljko Stupar (Nišava). Novi rekord staze u lovu na fider postavio je četvrtoplasirani Nebojša Jovović iz Veternice, koji je drugog dana ulovio 17.270 g ribe, a za dva dana imao je ukupni ulov od čak 26.690 g... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 274