Vukovi sa DUNAVA Prijatelji foruma
Pages: 123456789101112131415161718192021222324252627282930313233343536373839404142434445464748495051525354555657
Odg: List Ribolov By: pikeman Date: 29 Mart 2011, 21:45:41


SADRŽAJ BROJA 268:

AKTUELNO: 6 saveta za 14 dana; Hidrometeorološka i solunarna prognoza od 31. marta do 13. aprila; Vodostanje i temperatura voda; Izlazak i zalazak sunca
NA VODI/AKTUELNO: Prolećni lov šarana na komercijalnim revirima
AKTUELNO: Kako uspešno loviti bucova na velikim rekama početkom proleća
PRAKSA/AKTUELNO: Pet saveta za lov štuke početkom prolećne sezone
ŠARAN: Šest saveta za uspešno prihranjivanje šarana pomoću rakete
ŠARAN: Početak sezone na jezeru Mika Alas u Borči
PARADA ULOVA: Izuzetna serija vlasotinačkog skobaljaša
DOBAR SAVET: Hranilica od kinder jajeta; Otežanje na predvezu; Ulje u flašici; Zaštićeni plovci
NA VODI/AKTUELNO: Sezona lova bucova u Beogradu otvorena tek u drugoj polovini marta
PRAKSA: Direktno vezivanje udice
NA VODI: Tražeći šarana za četiri sata na hleb i bojlije ulovio sedam somova
NA VODI: Novi rekord jezera Fliks – 88,872 kg!
PRAKSA/AKTUELNO: Prolećno varaličarenje i mušičarenje pastrmke i klena
MUŠIČARENJE: Mala škola vezivanja – Suva verzija Black Gnata
PRIBOR: Sajam FeHoVa, Budimpešta, 17.–20. mart; Izložba i sajam sportskog ribolova, Budimpešta, 3.–5. mart
REVIRI: Resava u Svilajncu
MINI REPORTAŽA: Kraj zime u Boki Kotorskoj
PRAKSA: Kako najefikasnije prihranjivati crvićima u lovu dubinskim metodom
IZ SVETA: Maver sekač za travu; Varaličarac Daiwa Ryukon; Površinac Nories Treju; Cormoran vadilica udica; Šuplji veštački kukuruz Enterprize Tackle
MORE: Jedna od najružnijih riba Jadrana
ZAHTEV MINISTARSTVU ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE: Zaštitite mrest!
IZVEŠTAJI SA RIBOLOVNIH TERENA: Apatin, Sombor, Sivac, Čurug, Bačka Palanka, Sremska Mitrovica i okolina, Novi Sad, Koviljski rit, Titel, Ruma, Lukićevo, Melenci, Kikinda, Kovin, Baranda, Opovo, Sefkerin, Beograd, Mladenovac, Smederevo, Požarevac, Veliko Gradište, Rabrovo, Žabari, Kragujevac, Svilajnac, Srednje Pomoravlje, Kruševac, Kraljevo, Raška, Šabac, Valjevo, Čačak, Loznica, Mali Zvornik, Ljubovija, Bajina Bašta, Timočka i Negotinska krajina, Đerdap, Niš, Leskovac, Pirot, Vlasinsko jezero.


ZAHTEV MINISTARSTVU ŽIVOTNE SREDINE
Zaštitite mrest!

Autor: Vladimir Stakić 

Članom 6 Pravilnika o načinu, alatima i sredstvima kojima se obavlja privredni ribolov, donetog 2.12.2009., Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja propisalo je da se stajaći mrežarski i samolovni alati ne koriste od 1. marta do 15. juna, te da je njihova upotreba dozvoljena u vremenu od 20 do 8 č u periodu letnjeg računanja vremena, a od 18 do 11 č u periodu zimskog računanja vremena.
U skladu sa tim bila je i tačka 4 istoga dana donete Naredbe o merama za očuvanje i zaštitu ribljeg fonda: »Zabranjuje se privredni ribolov svih vrsta riba u periodu od 1. aprila do 31. maja, osim privrednog ribolova sivog tolstolobika Arystichthys nobilis, belog tolstolobika, belog amura Ctenopharyngodon idella i babuške Carassius gibelio, povlačećim mrežarskim alatima na udaljenosti od najmanje 30 m od obalne linije.«
Činilo se tada da je nadležno Ministarstvo zaiste rešilo da bez obzira na očekivane otpore interesnih grupa, u ovom slučaju profesionalnih ribara, konačno povuče suštinski važan korak u pravcu zaštite mresta riba u našim vodama. Međutim, radost je bila kratkog veka. Dovoljan je bio mali pritisak neformalnim kanalima, kombinovan sa protestom šačice alasa u Beogradu, koji su tvrdili kako će takvom merom tobože biti dovedeni na rub propasti, da ministar Oliver Dulić 14. jula 2010. donese Naredbu o izmeni naredbe o merama za očuvanje i zaštitu ribljeg fonda, kojom je ukinuta gore navedena tačka 4 i otvorena mogućnost za legalizovanje uništavanja ribljeg fonda, izvršeno 5. oktobra prošle godine... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 268-)


PROLEĆNI LOV ŠARANA NA KOMERCIJALNIM REVIRIMA
Voćna dijeta u plićaku





Autor: Darko Milošević

Ljubitelji pecanja ciprinida imali su mnogo razloga za zadovoljstvo kada su sredinom marta temperature vazduha i vode konačno značajnije porasle, a proleće se napokon osetilo u vazduhu. Ja sam rešio da i ovu sezonu, kao i nekoliko prethodnih, otvorim na jednom relativno malom komercijalnom reviru u blizini Svilajnca, na kom najčešće pecaju Svilajnči i ribolovci iz Velike Plane i Žabara, a povremeno i šarandžije iz Požarevca, Kragujevca itd. Ovaj zanimljiv teren nalazi se blizu Velike Morave i čine ga dve bivše šljunkare čija dubina varira između 2 i 6 m. Iako sam na većoj od njih dobijao znatno krupnije šarane, moj drug Miloš Marković i ja smo se tog martovskog jutra ipak opredelili za manju, jer iz iskustva znamo da se na njoj čak i u ovo doba godine ne čeka dugo na udarac. Miloš je ovog puta rešio da peca na šaranske parabolike, a ja sam ostao veran fideru, uveren da ću na taj način uspešnije loviti sitnije ribe, čije sam javljanje  očekivao.
DOK SMO SA OPREMOM u rukama prilazili vodi, setio sam se saveta koji mi je u više navrata dao Deni Ranisavljević, saradnik Ribolova i jedan od mojih fider-učitelja: »Kad biraš mesto, potrudi se da razmišljaš kao riba i nećeš pogrešiti«... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 268-)


KAKO USPEŠNO LOVITI BUCOVA NA VELIKIM REKAMA POČETKOM PROLEĆA
Između prepreka



Autor: Aleksandar Milanović, Beogradske bucovdžije

U poslednjih nekoliko godina poraslo je interesovanje za pecanje bucova u prvim nedeljama proleća. To se ne vidi samo po tekstovima u Ribolovu, već i po velikom broju varaličara na Savi, Tamišu, Karašu, Toploj Mlavi i mnogim drugim revirima, čim temperatura vode pređe 8º C, što je granica, iznad koje se aktivnost ove grabljivice brzo uvećava.
Dobro je poznato da u ovom periodu bucov nije na otvorenoj vodi i u prebrzoj struji, već ga treba tražiti u umerenom i sporijem toku, iza prepreka. Takođe, dobro se zna i da tokom prvih nedelja proleća (naročito posle duge i dosta hladne zime) nije uvek na samoj površini vode, pa teren treba pretraživati voblerima svih dubina zaranjanja (plitkoroncima, srednjeroncima i dubokoroncima), šedovima sa olovnim glavama različitih težina, kao i raznim metalnim i silikonskim glavinjarama (ja leptire izbegavam, zbog uvrtanja najlona, do kog uprkos virblama neminovno dolazi pri vrlo brzom namotavanju) Ukoliko je voda mutna a dan sunčan, odlične rezultate mogu da daju i pilkeri, naročito oni vođeni za nijansu ili dve sporije nego u špicu sezone. Pri izrazito bistroj vodi, kakva je na primer bila krajem marta na Savi, ponekad najbolje rezultate daju strimeri, naročito ako je dan sunčan. Moje iskustvo govori da su u takvim prilikama crni strimeri ili oni drugih tamnijih boja (postavljeni iznad voblera ili glavinjare), lovniji od belih i ostalih svetlijih potezanki... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 268-)


PRAKSA/AKTUELNO

PET SAVETA ZA LOV ŠTUKE POČETKOM PROLEĆNE SEZONE
Trzanje kroz plićake





Autor: Saša Ledenčan

Premda se u proleće hvataju sitnije štuke nego tokom jeseni, pa i one po pravilu ne preterano često, u pecanju ove grabljivice može se uživati i u aprilu. Kako su izlazaka na vodu posebno željni ljubitelji varaličarenja, za koje je sezona lova štuke, zbog jake zime, završena znatno pre kraja prošle godine, većina saveta na ovoj strani namenjena je upravo njima.
1. U prvim nedeljama po prestanku zabrane mnogi ribolovci posebnu pažnju posvećuju onim mestima na malim i plitkim rukavcima većih reka i kanalima povezanim sa tekućicama, gde se zbog blago povišenog nivoa voda razliva po zatravljenom priobalju i preko tek iznikle mlade trske. Ti plićaci se tokom toplih dana veoma brzo zagrevaju, pa se u njima okupljaju jata babuški, crvenperki i bodorki, koja tu nalaze obilje hrane, ali i mesto za skori mrest. Na ovakvim pozicijama štuka ume da bude i sasvim blizu obale, u vodi dubokoj svega 15-20 cm, ali će iole krupniji primerci radije vrebati na prelazu u dubinu, sakriveni kraj ostataka prošlogodišnje vegetacije ili u senci nekog panja ili grane.
2. Pružite šansu varalicama od meke gume – upravo su one idealne za ovaj deo sezone! Ribolovaca koji koriste takve mamce za lov štuke iz godine u godinu ima sve više, ali i dalje znatno manje nego tradicionalista, za koje ne postoji ništa osim leptira i kašika. Moji glavni prolećni aduti su već godinama relativno veliki šedovi... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 268-)


ŠEST SAVETA ZA USPEŠNO PRIHRANJIVANJE ŠARANA POMOĆU RAKETE
Dalekometna paljba



Autor: Siniša Milenković

Šuplje plastične rakete (koje mnogi ovdašnji ribolovci zovu iz engleskog preuzetim terminom »spod«) već se godinama uveliko koriste u šaranskom i fider ribolovu za plasiranje primame na veće daljine. U svom ih priboru imaju skoro svi ribolovci koji pecaju na stajaćim vodama, ali se o njima piše retko i uglavnom uzgred, bez ulaženja u neke bitne detalje. Saveti koji slede namenjeni su pre svega kolegama koje još nemaju dovoljno iskustava sa tim pomagalom, ali i onima koje još muče neke nedoumice u vezi s njim.
1. VELIČINA. Suprotno onome što bi neupućeni mogli pomisliti, veće rakete koriste se za lov na manjim i srednjim rastojanjima (ispod 100 m), dok se za daljine od stotinak metara i veće upotrebljavaju rakete srednjeg ili malog kapaciteta. Bilo da je namenjena za bacanje zrnaste primame ili bojlija, sama (prazna) raketa treba da bude lagana (kako bi njena težina što manje negativno uticala na daljinu zabačaja) i aerodinamična.
2. ŠTAP I MAŠINICA. U ovom slučaju nije sasvim tačno da »boj ne bije svijetlo oružje...«. Marka i cena štapa i mašinice koje ćemo koristiti za »raketiranje« nisu važne, ali o snazi i kvalitetu oba elementa tog kompleta moramo i te kako voditi računa. Jaki parabolici, dugi 3,6 ili 3,9 m (12 ili 13 stopa), krive savijanja (eng. »test curve«, skraćeno t.c.) od 4,5 lb, 5 ili 5,5 lb, neophodni su, jer su zabačaji raketa sa njima znatno duži nego sa štapovima t.c. 4 lb ili slabijim.
Čekrk treba da bude jak, da dobro slaže strunu i da ima veliku i široku špulnu ... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 268-)


MALI VODIČ KROZ OSNOVNE RIBOLOVAČKE ČVOROVE
Direktno vezivanje udice



Tekst i foto: Nenad Kostadinović

U ribolovu na plovak i dubinskim metodom udica se najčešće vezuje na predvez, koji se potom spaja sa glavnom strunom, bilo preko dveju omči ili pomoću vrtilice. Međutim, u nekim situacijama (kada nam treba pouzdan plovkaroški sistem za krupnu ribu, sa što manje slabih tačaka, kao i u nekim varijantama klasičnog dubinskog ribolova ili u fideru) sa mnogo je bolje vezati udicu direktno za kraj glavne strune. Evo kako se to radi.
Vezivanje počinjemo tako što kraj glavne strune postavimo paralelno sa vratom udice (foto 1) ... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 268-)


PROLEĆNO VARALIČARENJE I MUŠIČARENJE PASTRMKE I KLENA NA PLANINSKIM TEKUĆICAMA
Lerovani vobler



Autor: Zoran Pantović Kosta

Dugo očekivano proleće je konačno stiglo, ali odluku o tome gde da idemo na pecanje nije lako doneti jer su smuđ i mladica u lovostaju, a som i bucov i štuka, koja se lovi od 1. aprila, tek treba da prorade. Zato se mnogi od onih kojima su dostupne manje planinske tekućice u ovom periodu opredeljuju za lov pastrmke, a ponegde i klena.
Dve osnovne stvari o kojima varaličari moraju da vode računa u ovom periodu su da mamce treba povlačiti što je moguće sporije i pažljivo birati mesta, kako ne bismo gubili dragoceno vreme. Pastrmku sada treba tražiti u sredini virova, jer je tu voda malo sporija i dublja, kao i iza potopljenih stabala i većih stena, gde se stvara kontra-tok, pa grabljivice mogu da nađu poziciju u kojoj troše vrlo malo energije za održavanje u mestu, a matica im donosi raznu hranu praktično pred nos. Varalicom veće virove treba pretresti iz više uglova, jer tako imamo najveće šanse da nađemo ribu.
Ribolovci sa dužim stažom na osnovu iskustva odlučuju hoče li u konkretnoj situaciji bacati plivajući ili tonući vobler, jednodelni ili dvodelni, zvečeći ili »mutav«. Najvanije je da veštački mamac možemo da dovedemo u sloj vode u kom se riba hrani i da on zavodljivo radi ... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 268-)


MALA ŠKOLA VEZIVANJA: BLACK GNAT
Crni padobranac



Autor: Đorđe Glavinić Šumadinac, www.grandepescatore.com

Mušicu Black Gnat opisala je još 1.496 godine Engleskinja Dejm Džulijan Berners (Dame Juliane Berners), prva žena autor knjige o sportskom ribolovu i zagovornica upotrebe krilnih pera za izradu mokrih mušica. Black Gnat se u takvoj, tradicionaloj verziji, i danas pravi od krilnog pera patka prirodno sive boje i po popularnosti stoji rame uz rame sa dvema klasičnim mokrim kreacijama – Kočijašem i Kraljevskim kočijašem, takođe izrađenim od prirodnih pera iz krila.
Black Gnat se, međutim, pojavljuje i kao suva muva, sa uspravljenim krilima i nogicama dobijenim namotavanjem crnog petlovog pera. Ovoga puta ću vam predstaviti vam jednu suvu varijantu ove imitacije, koja spada u grupu »padobran« (eng. »parachute«) mušica, kod kojih se petlovo pero montira oko svežnja polipropilena, cdc-a ili dlaka iz telećeg repa, tako da gledane iz žablje (tj. riblje) riblje perspektive nogice deluju kao padobran. Ne zna se tačno ko je izumeo ovaj način vezivanja, ali je Amerikanac Vilijam Bruš 1.931 godine podneo zahtev za patentiranje tog rešenja, koji je prihvaćen tri godine kasnije... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 268-)


KRAJ ZIME U BOKI KOTORSKOJ
Uživanje preko prsta



Autor: Vladica Radojević

Po prvi put sam na moru krajem zime, pa se pomalo čudno osećam dok gledam olovni spoj mora i neba, prazne plaže i molove. Kroz Bokokotorski zaliv me sve do Herceg Novog prati jaka kiša, ali čim je stala vreme postade tako prijatno da sam prvi put ove godine na otvorenom skinuo vijetnamku, rukavice i kapu. Kratkotrajni boravak, upriličen zbog porodičnih obaveza, nije mogao da prođe bez ribolova, iako su svi izveštaji koje sam pre polaska dobijao od prijatelja bili pesimistički. Izazov je bio veći upravo zbog okolnosti u kojima sam se prvi put nalazio. Zimi su, naime, gotovo sve vrste koje su zanimljive za udičarenje daleko od obale, a iole bolji tereni na kojima sam mogao da lovim one koje se mogu pecati bili su mi nedostupni.
SKORO NA SAMOM kraju šetališta Pet Danica, u blizini novskoga Škvera, na maloj betoniranoj plaži, nailazim na prvo troje ribolovaca. Saznajem da su svi iz Srbije, a prve informacije mi daje simpatična baka iz Beograda, koja ovde živi već dvadeset godina. Ona peca trometarskim štapom sa mašinicom i paternoster sistemom sa jednom udicom veličine 10 na bočnom predvezu dugom 15 cm... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 268-)


KAKO NAJEFIKASNIJE PRIHRANJIVATI CRVIĆIMA U LOVU DUBINSKIM METODOM
Lepak, kalup i udri!







Autor: Nenad Kostadinović

Krajem zime i početkom proleća ribe postepeno postaju sve zainteresovanije za jelo. Aktivnost bele ribe se najlakše uočava, ali pažljivim posmatračima ne promiču ni znaci koji odaju prisustvo krupnije ribe, često i uz samu obalu, na mestima sa malom dubinom, na kojima se voda brzo zagreva, pa magnetski privlače razne vrste, uključujući i šarane (kao što ste verovatno već pročitali u rubrici Darka Miloševića, na str 4-5 – prim. ur.). Poznato je da šaran početkom sezone rado uzima crve, koji se uglavnom koriste kao mamac, jer veliki broj ribolovaca ne zna da postoji jednostavan način da ovim larva muve prihranjujemo ribu. Ovom prilikom ću vam slikom i rečju prikazati kako se to radi.
Za poludnevno pecanje potrebno nam je: pola litra crva, po malo lepka za crve i tečnog aditiva, metod hranilica, kalup za njeno punjenje, posuda za pripremu crva i prskalica za vodu. Operaciju počinjemo prosejavanjem crvića... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 268-)

Odg: List Ribolov By: dushann Date: 13 April 2011, 17:39:37
U ovom broju ima baš zanimljivih textova :ok:
Odg: List Ribolov By: Vale Date: 13 April 2011, 17:40:03
Jedva cekam sledeci broj.








Odg: List Ribolov By: djole kac Date: 13 April 2011, 17:57:25
Sutra bi trebalo vec da bude u prodaji  :tongue:
Odg: List Ribolov By: pikeman Date: 13 April 2011, 17:57:53



Sadržaj broja 269:

AKTUELNO: 8 saveta za 14 dana; Hidrometeorološka i solunarna prognoza od 14. do 27. aprila; Vodostanje i temperatura voda; Izlazak i zalazak sunca
NA VODI/AKTUELNO: Lob babuške u rano proleće, na plitkim terenima bez mnogo vegetacije
AKTUELNO: Ulovi krupnih salmonida obeležili početak sezone na Vlasinskom jezeru
NA VODI: Na Velikoj Moravi kod Ćuprije proradili som i bucov
ŠARAN: Alternativni pristup lovu šarana početkom proleća na komercijalnim revirima
ŠARAN: Otvaranje sezone na šaranskom reviru u Pelagićevu
PARADA ULOVA: Diplomski bucovi
DOBAR SAVET: Nosač trokrake; Čvor za špulnu
NA VODI/AKTUELNO: Početak sezone lova bucova na Tamišu
NA VODI: Noćno pecanje deverike na jezeru Ćelije
NA VODI: Najaatraktivniji načini lova štuke na veštačke i prirodne mamce
NA VODI: Lov klena na rečici Dičini početkom proleća
ŠARAN/FIDER: Jednostavan način postavljanja mamaca na dlaku
MUŠIČARENJE: Mala škola vezivanja – Maslinasta plivajuća nimfa
REVIRI: Južna Morava kod Doljevačkih mostova
NA VODI: Miroslav Pavlović Niški na Dunavu kod Velikog Gradišta uhvatio soma od preko 50 kg
IZ SVETA: Štap Balzer Performer Elegance Match; Shimano Stradic 6000 FC; Somaroške rukavice; Cormoran pilkeri
MORE: Lov brancina sa obale, tehnikom slobodne strune
NA VODI: Takmičenje varaličara na Savskom jezeru
IZVEŠTAJI SA RIBOLOVNIH TERENA: Apatin, Sombor, Sivac, Čurug, Bačka Palanka, Silbaš i okolina, Bački Petrovac, Sremska Mitrovica i okolina, Novi Sad, Koviljski rit, Titel, Ruma, Lukićevo, Melenci, Kikinda, Kovin, Pančevo, Boljevci Baranda, Opovo, Sefkerin, Beograd, Mladenovac, Smederevo, Požarevac, Veliko Gradište, Rabrovo, Žabari, Kragujevac, Svilajnac, Srednje Pomoravlje, Kruševac, Raška, Šabac, Valjevo, Čačak, Loznica, Mali Zvornik, Ljubovija, Bajina Bašta, Timočka i Negotinska krajina, Đerdap, Niš, Leskovac, Pirot, Vlasinsko jezero.



LOV BABUŠKE FIDEROM U RANO PROLEĆE, NA PLITKIM TERENIMA BEZ MNOGO VEGETACIJE

Provociranje usporene babe



Autor: Nenad Kostadinović

Početak prolećne sezone lova ciprinida i na otvorenim vodama i na komercijalnim revirima, uglavnom je u znaku babuške. Ovaj došljak iz Azije prvi odreaguje na toplije vreme i buđenje prirode, tako da skoro svuda donosi prve radosti onim ribolovcima koji ovih dana završavaju zimsku pauzu i ponovo počinju da izlaze na vodu. Iako u ovom periodu, kada riba još uvek nije izrazito aktivna, pecajući na plovak možemo postići za nijansu bolje rezultate, mi zaljubljenici u fider teško možemo da se odreknemo titravih vrhova osetljivih dubinaca, pogotovo na komercijalnim revirima, na kojima se hvata krupnija babuška, a sa velikom izvesnošću se očekuje i poneki šaran.
Pri izboru terena i mesta na kome ćemo loviti treba imati u vidu da se plitka voda brže zagreva od duboke, pa će tu riba tražiti i hranu i mesto za predstojeći mrest. Posebnu pažnju treba obratiti na mikro-lokacije na kojima se dubina naglo smanjuje, vegetacijom obrasli priobalni pojas i neposrednu blizinu većih prepreka. Moramo voditi računa i o pravcu i intenzitetu vetra, jer će od njega mnogo toga zavisiti. Lagan i topao vetar pokrenuće razne sitne organizme kojima se riba hrani, tako da će i nju trgnuti iz letargije i nagnati na jelo. Nastojte da se smestite tako da vam ovakvo strujanje vazduha dolazi spreda, jer će ono prema vama nositi hranu, za kojom će skoro sigurno krenuti i babuška i druge vrste.
Dok znatnije ne otopli i riba se dodatno ne razmrda, bolje rezultate možemo očekivati na komercijalnim revirima, a kako se vreme bude prolepšavalo, sve će bolje biti na kanalima i manjim jezerima... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 269-)



ULOVI KRUPNIH SALMONIDA OBELEŽILI POČETAK SEZONE NA VLASINSKOM JEZERU

Povratak velikih potočara



Autor: Dušan Momčilović Čubra

Zima na je Vlasini duga i hladna, pa se led na jezeru smeštenom na nadmorskoj visini većoj od 1.100 m obično otopi tek prvih dana proleća, kada i počinje nova ribolovačka sezona. Do pre tridesetak godina, ova akumulacija bila je poznata pre svega po brojnim potočnim i ohridskim pastrmkama. Međutim, tokom poslednje dve decenije prošloga veka intenzivno su naseljavane nizijske vrste (šaran, amur, som, babuška...), sa kojima su došle i neke nepoželjne »korovske« ribe, a ulovi pastrmki, pogotovo onih krupnih, značajno su proređeni.
Preduslovi za poboljšavanje strukture ribljeg fonda stvoreni su 2006. godine, ustanovljavanjem prirodnog dobra PIO Vlasina (proglašenog i za zasebno ribarsko područje), praćenim formiranjem rendžerske službe, te razradom i primenom posebnih mera i programa zaštite prirode. Samo pet godina nakon što su načinjeni prvi koraci,  jasno se vidi da i malo pažnje prema prirodi može doneti mnogo blagodeti čovekovoj životnoj sredini.
Prve nedelje ribolovne sezone 2011. na Vlasinskom jezeru donele su brojne ulove krupnih pastrmki, kakvi se ne pamte još od početka osamdesetih godina. Premda je od topljenja leda do kraja prve sedmice aprila, zbog hladnog i promenljivog vremena na jezeru pecalo tek po nekoliko ribolovaca, skoro svakodnevno su varaličarenjem hvatane i ribe duže od 60 cm, uglavnom veoma snažne potočare jezerske forme, uz poneku kalifornijku predivno razvijenih peraja... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 269-)



NA VELIKOJ MORAVI KOD ĆUPRIJE PRORADILE GRABLJIVICE

Somovi i bucovi



Za ovo doba godine nizak vodostaj Velike Morave nije početkom proleća išao na ruku pomoravskim varaličarima, ali čim je temperatura vode premašila deseti podeok som je ipak počeo da se javlja na terenima u okolini Ćuprije. Osim primeraka teških između 3 i 5 kg, kakvi se najčešće javljaju, u prvim danima aprila povremeno su udarali i krupniji komadi. Najvećeg soma na samom startu sezone dobio je 3. aprila oko 13 č Miroslav Dinić, medicinski tehničar zaposlen u ćuprijskoj bolnici.
– Miki je počeo da varaličari prošle godine, nakon što smo ga Aleksandar Kostić i ja nagovorili da se oproba u toj disciplini. Ovaj »brkonja« od 18,5 kg mu je prvi u karijeri, pa smo mu oprostili što ga nije vratio – napisao nam je jedan od najuspešnijih pomoravskih varaličara Slobodan Malinić Brus, zagovornik »uhvati i pusti« pristupa... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 269-)



IZ UGLA SPECIJALISTE: NAJATRAKTIVNIJI NAČINI LOVA ŠTUKE NA VARALICE I PRIRODNE MAMCE

Od drvenog površinca do mrtve skuše



Autor: Bertus Rozemajer

U mojoj rodnoj Holandiji, svaki ribolov grabljivih vrsta zabranjen je skoro dva meseca  godišnje – od kraja marta do poslednjeg vikenda u maju. Taj period, tokom kog se ribe mreste, mi ribolovci koristimo za sređivanje pribora i njegovo pripremanje za narednu sezonu. Neki lovci na predatore u tom periodu idu u Irsku, Švedsku ili druge zemlje u kojima važe drugačija pravila, a ja uvek odvojim vreme za pravljenje svog plana ribolova tokom predstojeće sezone.
Jedan od glavnih razloga zbog kojih volim štuku je to što je nju, za razliku od mnogih drugih grabljivica, moguće loviti mnogim tehnikama i mamcima, i to na vodama veoma  različitih karakteristika. Stoga svako može da nađe teren i način pecanja koji mu odgovaraju, a ja koristim taj široki dijapazon mogućnosti da usavršavam svoje umeće hvatanja te ribe u različitim pravcima. U štukolovu jedino ne volim da budem sam, jer se neuporedivo prijatnije osećam pecajući sa nekim prijateljem jednako željnim stalnog napredovanja kao što sam i ja.
Jedna od tehnika za koju nešto teže nalazim društvo je lov površinskim varalicama. On nije uvek efikasan, ali može da bude neverovatno uzbudljiv. Zato skoro uvek kada izađem na vodu čamcem tokom prva dva sata bacam površince, najčešće »zare« i »propelere«. Na nekim terenima, a pogotovo u Skandinaviji i Irskoj, te su varalice često efikasnije od svih ostalih... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 269-)



ŠARAN/FIDER: JEDNOSTAVAN NAČIN POSTAVLJANJA MAMACA NA DLAKU

Majkova magična montaža



Autor: Danijel Ranisavljević Deni

Prezentacija mamca jedan je od ključnih faktora uspeha u svim ribolovnim tehnikama, pa na nju treba obratiti posebnu pažnju. U modernom šaranskom pecanju postoje desetine  prezentacija, za najrazličitije situacije sa kojima se možemo susresti na vodi. Zato sam, se prilikom nedavne posete sajmu Carpitaly 2011, malo duže zadržao na štandu engleske firme Nash, već dugo jednog od lidera baš na polju montaža, razgovorajući sa članovima njihovog tima o novitetima i dodirnim tačkama izmedju šaranskog i fider ribolova, kao i o sistemima koji se mogu koristiti u obema tehnikama, a pogotovo pri pecanju šarana, krupne deverike i babuške fider štapovima, na male bojlije ili pelete postavljene na dlaku. Dok smo pričali, Majk Hal (Hall), jedan od konsultanata ove kompanije i renomirani šarandžija, pružio mi je za manje od dva minutga napravljen univerzalan sistem baš za tu namenu, koji je nazvao Magična montaža (eng. »Magic rig«). Jednostavnost tog rešenja me je osvojila na prvu loptu, pa sam odlučio da vam ga predstavim i prvom prilikom isprobam na vodi, što sam pre pisanja ovog teksta i učinio (kao što se vidi sa priloženih slika).
Osnovna odlika ove montaže je mogućnost brze adaptacije, tj. skraćivanja ili produživanja dlake radi postavljanja mamaca različitih dimenzija... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 269-)



REVIRI

Doljevački mostovi na Južnoj Moravi



Autor: Bratislav Kodalović

Južna Morava ribom je najbogatija u ataru sela Doljevac – smatraju mnogi, pa ne čudi što osim lokalnih ribolovaca ovaj njen deo često posećuje i veliki broj Nišlija i Leskovčana.
VODA: Revir počinje stotinak metara nizvodno od ušća reke Toplice, a završava se skoro kilometar dalje, ispod tzv. Plavog mosta. Isprva ga karakterišu plitki brzaci – odlična mesta za lov klena, skobalja i šiljkice (sitnije mrene). Niža, leva obala, koja je ponegde skoro u ravni sa vodom, pogodnija je za ribolov od desne, jer sa nje ribolovci mogu da zagaze u reku i pecaju na sredini matice. Oko sto metara pre železničkog mosta, Južna Morava se naglo širi, tok postaje sporiji, a dubina nešto veća. Na tom delu se redovno lovi krupniji bucov, a lane je pao i kapitalac od 4 kg. Najveća dubina je ispod samog mosta, gde se već godinama hvataju poveliki šarani i somovi. Pedesetak metara nizvodno od njega obale su visoke i do pet metara, ali se automobilom može doći skoro do same reke, a ribolov je moguć sa brojnih pozicija do kojih se silazi improvizovanim stepenicama usečenim u obalu. Tu se pecaju šljivar i babuška, ali ima i deverike, koja se najčešće dobija u leto. Neposredno iznad Plavog mosta Morava se deli na dva rukavca, koji se ponovo spajaju nekih 100 m nizvodno od njega, na kraju revira, tvoreći jake brzake. Na njima ribolovci tokom leta i rane jeseni prave veštačke zapreke, iza kojih pecaju skobalja i mrenu. Na najvećem delu ovog potesa dno je prekriveno šljunkom i krupnijim oblim kamenom, reka je široka između 40 i 65 m, a prosečno duboka oko 1,3 m... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 269-)



MUŠIČARENJE: MASLINASTA PLIVAJUĆA NIMFA

Za krupnog lipljena



Tekst, foto i izrada: Đorđe Glavinić Šumadinac, www.grandepescatore.com

U mušičarenju vrlo važno zauzimaju imitacije insekata u poslednjem stadijumu preobrazbe, koji se odvija ispod same površine vode. Kod tularaša je to transformacija u odraslu jedinku iz faze lutke, a kod jednodnevki iz faze nimfe. Kreacije kojima se imitira ovo stanje nazivaju se emerdžerima. Prave se na više načina, po izgledu se mogu i vrlo značajno razlikovati, a neke od njih se moraju i voditi na tačno određeni način, da bi bile lovne.
Ovoga puta ću vam foto-stripom prikazati način izrade Maslinaste plivajuće nimfe, koja nalikuje mnogim jednodnevkama i tularima pred samo izletanje iz vode, pa je vrlo efikasna u vreme kada se roje insekti iz tih dveju grupa. Spada u grupu nešto komplikovanijih imitacija, za čije je uspešno vezivanje potrebno malo više umeća i vežbe, ali se isplati ovladati njime, jer se ova mušica odlično pokazala, pogotovo u lovu najkrupnijih lipljena na Drini... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 269-)



NIŠLIJA MIROSLAV PAVLOVIĆ NA DUNAVU KOD VELIKOG GRADIŠTA UHVATIO SOMA OD PREKO 50 KG

Peta sreća!



Tekst: Saša Ledenčan

Foto: M. Mirković i M. Živković

Neki pažljivi čitaoci Ribolova se verovatno sećaju naslovne strane broja 243, objavljenog 16. aprila prošle godine, na kojoj je bila fotografija Nišlije Miroslava Pavlovića zvanog Niški, sa somom uhvaćenim na Dunavu kod Velikog Gradišta. Tog orijaša od 70 kg, upecanog na voblerčić od 6 cm, srećni i spretni ribolovac izvadio je sa obale, i to priborom namenjenim za varaličarenje bucova, kog je i jurio – štapom težine bacanja 45 g, mašinicom veličine 3000 i najlonom od 0,33 mm, što je kod mnogih kolega izazvalo nevericu. Ruku na srce, i meni je sve to zvučalo gotovo neverovatno, ali je sva sumnjičavost nestala kada sam upoznao ovog sjajnog ribolovca i velikog lafa, kome sam u šali ipak predložio da zbog nevernih Toma ubuduće koristi pribor primereniji ovolikim ribetinama.
– Nema da brineš Sale. Sledećeg sigurno vadim »pravim« alatom – odgovorio je i održao obećanje, jer je prvog ovogodišnjeg »brku« savladao priborom primerenim lovu grdosija. Dogodilo se to 6. aprila oko 19,45 č, na istom mestu na kome je prošle godine uhvatio orijaša od 70 kg – na Dunavu kod Zatonja, nedaleko od Srebrnog jezera... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 269-)



MORE: LOV BRANCINA SA OBALE TEHNIKOM SLOBODNE STRUNE 

Vuk i jaka struja



Autor: Boris Bulić

Morska voda stalno struji, najizrazitije u kanalima i tjesnacima, i to, po pravilu, tim brže što je tjesnac uži. Takva su mjesta ribolovcima posebno draga, jer se upravo na rubu strujanja zadržavaju mnoge interesantne ribe, pa i prepredeni morski vuk – brancin, koji se, mada ga ima posvuda uz obalu, uz pravilan pristup, najuspješnije lovi baš na pozicijama sa snažnim strujanjem. A za ribolov brancina u takvim uvjetima, bilo štapom ili iz ruke najefikasnija je i najčešće korištena tehnika bez olovnog opterećenja – »a volo«.
DEBLJINA STRUNE je u ovakvom ribolovu od presudnog značaja. Nikako ne bi trebala prelaziti 0,30 mm, a poželjno je da bude fluorokarbonska, jer je takva za ribu nevidljiva, zbog istoga koeficijenta loma svjetlosti kao i voda. Uz to, fluorokarbon najnovije generacija ima i istu specifičnu težinu kao more, što mamcu omogućuje skoro posvema prirodno kretanje. Naravno, nije potrebno da struna cijelom dužinom bude fluorokarbonska. Dovoljno je da nevidljiv bude i samo predvez, ali u dužini od barem dva metra.
Budući da struja nerijetko stvori nekoliko »trbuha« na struni, kontra nikada nije učinkovita kao u klasičnom udičarenju. Stoga se u ribolovu tehnikom »a volo« ponajprije pouzdajemo u samoubadanje. Ono dobrim dijelom ovisi o kvaliteti udice, koja mora biti snažna i zakrivljenoga, te izrazito oštrog vrha... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 269-)
Odg: List Ribolov By: djole kac Date: 13 April 2011, 18:16:16
 :tongue:  :tongue: :tongue:  Pikeman   smiley033
Odg: List Ribolov By: Sax Date: 14 April 2011, 13:55:59
Sjajan i svestran casopis.Kupio prosle nedelje Revire Srbije,kad ono bolje da se zovu Varalicarski Reviri Srbije.Pola casopisa o lovu grabljivica a u drugoj polovini casopisa sve drugo....malo o saranu,malo o masinici,ihtiologija.....
Mnogo mi se vise svidja list Ribolov ali ok,ukusi su razliciti.
Odg: List Ribolov By: Vale Date: 14 April 2011, 18:56:01
Upravo ga listam i gle na strani 21 Kostolac Prva fider tribina.Beli zmaju u beloj majci zagrljen od moje malenkosti (na glavi imam naocare za sunce).Iako nisam fider pecaralo,ne propustam drustvo Belog zmaja i S.Ledencana. :rolleyes:
Odg: List Ribolov By: zex.raseta Date: 14 April 2011, 19:00:38
Neću da čitam ove najave , nego sutra uz kafu na poslu   smiley231 od početka do kraja !

:thumbup: list , ja ga ne propuštam !  smiley033
Odg: List Ribolov By: Belizmaj Date: 14 April 2011, 20:40:06
Bice i od tebe dobar fideras jednog dana.
Odg: List Ribolov By: Sax Date: 14 April 2011, 23:54:10
Ja ga malo pre procitao.Sve pohvale urednicima.Ima za sve ljubitelje ribolova.Pozdrav i samo tako nastavite.......
Odg: List Ribolov By: Belizmaj Date: 15 April 2011, 17:08:42
Uskoro prestanak zabrane za smudja I eto nama Valeta opet u svakom broju Ribolova sa ponekim lepim trofejem.
Odg: List Ribolov By: pikeman Date: 27 April 2011, 17:48:45


Sadržaj broja 270:

AKTUELNO: 7 saveta za 14 dana; Hidrometeorološka i solunarna prognoza od 28. aprila do 11. maja; Vodostanje i temperatura voda; Izlazak i zalazak sunca
PRAKSA/AKTUELNO: Sedam saveta za lov smuđa veštačkim mamcima na velikim rekama posle mresta
PRAKSA: Finese modernog fider ribolova - provokacija
ŠARANDŽIJE PITAJU: Prihrana za Dunav
ŠARAN: Mini reportaža sa jezera Bela reka u Ripnju
ŠARAN: Sajam Austrian Fishing Show na jezeru Vundšuer
ŠARAN: Ekstremna varijanta: Lov šarana pretraživanjem kanalića
PARADA ULOVA
NA VODI: Poplave u okolini Zaječara poboljšale riblji fond na području Knjaževca
DOBAR SAVET: Dunavski teksas, »Uradi sam marker«, Proteinska bomba
AKTUELNO: Izveštaj sa XIII niškog sajma lova i ribolova
NA VODI: Početak sezone na Savskom jezeru
MUŠIČARENJE: Mala škola vezivanja – izuzetno lovna imitacija pupe tulara
REVIRI: Lomnička reka
PRAKSA: Originalna drop-šot montaža uspešno prošla prvi test
NA VODI: Iskustva eksperata: Dubinski ribolov fider štapovima sa morske obale
PRIBOR: Kako nemačke radnje privlače kupce: Kućni sajam prodavnice Angelmarkt (Štutgart)
IZLOG: Štapovi Spin Prisma; Štap Cormoran Bull Fighter X Catfish; Mepps Lusox i Rapala Clackin Minnow
IZ SVETA: Štap Sportex Multi Picker Swing i Multipicker Feeder; Dega Twin Assist pilkeri; Štap Browning CC Comercial Bomb; Pletenica Penn International Premium; Torba Rapala King Size Sling
MORE: Lov cipola plovkom sa obale
IZVEŠTAJI SA RIBOLOVNIH TERENA: Apatin, Sombor, Sivac, Čurug, Bačka Palanka, Silbaš i okolina, Sremska Mitrovica i okolina, Novi Sad, Koviljski rit, Titel, Ruma, Lukićevo, Melenci, Kikinda, Kovin, Pančevo, Boljevci, Sakule, Baranda, Opovo, Sefkerin, Beograd, Mladenovac, Smederevo, Požarevac, Veliko Gradište, Rabrovo, Žabari, Kragujevac, Svilajnac, Srednje Pomoravlje, Kruševac, Kraljevo, Raška, Šabac, Valjevo, Čačak, Loznica, Mali Zvornik, Ljubovija, Bajina Bašta, Timočka i Negotinska krajina, Đerdap, Niš, Leskovac, Pirot.



SEDAM SAVETA ZA LOV SMUĐA VEŠTAČKIM MAMCIMA NA VELIKIM REKAMA POSLE MRESTA

Majska susretanja



Autor: Vladan Stojićević Vale

Već punu deceniju i po lovim samo smuđa, i to isključivo na Dunavu. Odavno sam primetio da na samom početku prolećnog dela sezone, po okončanju lovostaja, važe drugačija pravila nego tokom leta, jeseni i zime. U ovom prilogu izneću neka zapažanja do kojih sam došao tokom mnogobrojnih majskih izlazaka na terene u okolini Kostolca.
JUTARNJI IZLASCI sada po pravilu donose više udaraca nego večernji, pogotovo kada je vreme lepo i sunčano. Ali, sva mesta na kojima tokom jutarnjeg cuga imamo nekoliko udaraca, treba »pretresti« i oko podneva. Dobro je imati sat pri ruci i zapamtiti kada je smuđ počeo da se javlja, jer postoji velika verovatnoća da će on i narednih dana jesti u isto vreme, sve dok su vremenske prilike i vodostaj stabilni.
DOK JE VODA još relativno hladna (otprilike do 12º C), forsiram silikonce sa sitnijom vibracijom, a kada se zagreje iznad te granice, prelazim na mamce sa jačim radom. Moj glavni adut za prve majske izlaske je Orka Sirena od 13 cm, a ako se smuđ ne javi na nju, nudim mu šedove koji ne mlataraju previše repom. Najradije koristim gumene ribice dva domaća proizvođača – Orka i Smuki. Smuđa čak ni leti ne lovim na gumene varalice kraće od 10 cm (najčešće bacam one duge 10–13 cm... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 270-)




FINESE MODERNOG FIDER RIBOLOVA: PROVOKACIJA

Neodoljivi izazov





Autor: Nenad Kostadinović

Za uspešan početak bavljenja fider tehnikom važno je prihvatiti sledeće: iako na prvi pogled slična klasičnom dubinskom ribolovu, ona se od njega razlikuje po mnogo čemu, a pre svega po tome što je znatno dinamičnija. Da bi nam donela rezultate, moramo često zabacivati, ali i menjati mamce i prezentaciju (dužinu predveza, veličinu hranilice i udice itd.), sve dok ne nađemo kombinaciju na koju riba momentalno reaguje. A efikasnost će biti još veća ako uz sve to ribu sistematski provociramo (tj. animiramo – kako bi rekao član Eko Trofej Energoteama Daniel Sami).
JEDAN TRIK NA TRI NAČINA. Provokacija se sastoji u periodičnom pomicanju celokupne montaže, bilo namotavanjem strune, bilo pomeranjem vrha štapa – u stranu ili napred-nazad. Efekat je u svim slučajevima isti.
A. Najjednostavnije je lagano okrenuti ručicu mašinice, otprilike za trećinu ili polovinu kruga, čime ćemo namotati 25–40 cm strune i za toliko privući hranilicu i namamčenu udicu.
B. Češće se riba provocira povlačenjem štapa – te sledstveno sistema – u stranu. Za ovu suptilnu akciju će nam od velike pomoći biti držač sa pokretnim ležištem navučenim na metalnu šipku, po kome vrh može da klizne lagano i ravnomerno, pa će se i montaža tako pomeriti. Ako nemamo klizni držač, podići ćemo štap malo iznad držača i sasvim ga blago povući u stranu; uradimo li to oštrije no što je potrebno, lako se može desiti da postignemo efekat suprotan željenom, tj. da uplašimo ribu.
C. Pomerajući unapred štap postavljen na klizni držač otpustićemo strunu, koju ćemo zategnuti kada ga povučemo unazad... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 270-)




ŠARANDŽIJE PITAJU

Prihrana za Dunav



Pecam šarana na ušću Mlave u Dunav. Do prošle godine sam ga hranio kombinacijom kukuruza, žita i konoplje i mislio sam da je to najefikasnija primama, dok nisam nekoliko puta pecao kraj kolege koji je kuvani kukuruz tretirao modernom šaranskom »hemijom«. Pošto sam video koliko je takav pristup delotvoran, prestao sam da koristim žito i konoplju, a u kukuruz sam počeo da dodajem izazivač gladi Sensas Atractix Gros Poissons i aromu šećerca istog proizvođača. Od tada bolje prolazim, ali još imam nekoliko nedoumica, pa vas molim da mi odgovorite na sledeća pitanja:
1. Da li da potpuno ocedim kuvani kukuruz pre sipanja preparata ili da ostavim malu količinu vode?
2. Da li da ih dodajem dok je kukuruz vruć, topao ili da čekam da se ohladi?
3. Da li da ga kuvam toliko da zrna ispucaju ili ona treba da ostanu cela?
4. Da li biste mi preporučili da istovremeno koristim dodatke različitih proizvođača i koju biste mi kombinaciju preparata (stimulatora, aroma, aminokiselina i zaslađivača) preporučili za tretiranje kukuruza kojim bih hranio ribu na navedenom terenu?
4. Kako na pecanje idem sa ocem i uvek lovimo jedan do drugog, zanima me ima li smisla da napravim dva hranilišta udaljena petnaestak metara i da jedno hranim kukuruzom sa voćnim aromama, a drugo kukuruzom sa mesnim mirisima.
Vladimir Petrović, Požarevac

Pre no što odgovorim na vaša vrlo zanimljiva pitanja, moram da primetim da ni na jednoj vodi nije preporučljivo šarana prihranjivati samo kukuruzom. I na tekućicama i na stajaćicama bolji rezultati se postižu uz upotrebu raznovrsne primame, sastavljene od kuvanog kukuruza, konoplje, kao i drugih žitarica i semenki, peleta, te lomljenih i celih bojlija. Pobrojani sastojci ne moraju biti istih aroma. Štaviše, upravo šarenilo mirisa u nekim situacijama može da bude odlučujuće za dobar ulov.
Kukuruz posle kuvanja treba skloniti sa štednjaka i povremeno promešati, a dok je još topao valja odliti skoro svu vodu (sem minimalne količine na dnu suda), pa tek onda umešati aditive (bilo praškaste ili tečne) tako da se ravnomerno rasporede, te potom poklopiti sud i ostaviti ga da pre upotrebe odstoji nekoliko sati (može i tokom cele noći) ... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 270-)



XIII SAJAM LOVA I RIBOLOVA, NIŠ, HALA OŠ MIKA ANTIĆ, 13-17.4

Kriza prodrmala »plovak-grad«





S obzirom na razmere ekonomske krize koja drma Srbiju i na činjenicu da je iz raznih razloga lokacija ovogodišnjeg niškog sajma lova i ribolova menjana čak dva puta, može se reći da je dobro što je uopšte i održan, i to uz učešće preko 30 izlagača. Ali, tročlana izveštačka ekipa Ribolova, koja redovno posećuje ovu manifestaciju saglasna je u oceni da je ona ove godine bila primetno slabija nego prethodnih godina, kako po površini izložbenog prostora, tako i po ponuđenom asortimanu, a većina izlagača kaže da su ostvarili znatno manji promet od očekivanog. Na to je, doduše, po svemu sudeći uticala ne previšpe impresivna ponuda, dobrim delom uslovljena činjenicom da zbog aktuelne krize sa nedostatkom radne snage u Kini mnogi uvoznici tek očekuju glavne isporuke ovosezonske robe. No, kad je situacija već takva, bilo je logično očekivati znatnija sniženja cena, pogotovo proizvoda onih koje po nekoliko godina viđamo u rafovima i na štandovima, ali ni toga nije bilo previše, pa je razumljivo zašto smo za više od pet sati boravka u hali OŠ Mika Antić (u četvrtak, 14. aprila) maltene na prste mogli izbrojati posetioce koji su otišli kući noseći netom kupljeni štap, mašinicu ili neki drugi skuplji rekvizit. U ovom prilogu predstavićemo neke od proizvoda iz šarandžijskog, fideraškog i plovkaroškog asortimana koji su nam zapali za oko.
GOLD FISH (Leskovac) je na lepo uređenom štandu izložio mnoštvo proizvoda dveju firmi čiji je uvoznik – češkog Mivardija i italijanske firme Sarfix, dva brenda čiji je distributer kod nas. Najveći deo Mivardi asortimana činili su oprema za fider i takmičarski ribolov, ali ni šarandžije nisu bile zapostavljene.
Veliko interesovanje vladalo je za rezervne vrhove za fider štapove, napravljene od fiberglasa, različitih prečnika  osnove i težina bacanja... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 270-)



POČETAK SEZONE NA SAVSKOM JEZERU (ADA CIGANLIJA)

Četiri ribe za prepodne





Autor: Nenad Kostadinović

Poslednjih godina sam u više navrata razmišljao o tome da li da više ikada odem u ribolov na Savsko jezero. Kao i većina ribolovaca koji su proveli četvorocifreni broj dana na obalama Ade Ciganlije, bio sam i još uvek sam ogorčen zbog toga što su obale u potpunosti urbanizovane, kafići se svake godine sve više šire, članovi dva udruženja naturista se baškare gde god im se prohte i po levoj i po desnoj obali, a mi ribolovci smo u poslednjih nekoliko sezona saterani u žicom ograđeni geto na početku jezera, koji je tesan čak i za takmičarski deo fider sekcije mog kluba. Na sreću, od ove godine stvari su se bar malo promenile na bolje za nas pecaroše – ribolov je van kupališne sezone dozvoljen duž cele obale jezera u periodu od 5 do 21 č tokom letnjeg računanja vremena i od 7 do 16 č zimi. To me je motivisalo da posle duge pauze ponovo izađem na vodu na kojoj sam godinama sa velikim uživanjem pecao...
OBOŽAVAM SLATKU GROZNICU koja me hvata dok se pakujem, dok vozim sa jednog na drugi kraj grada, hitam od kola do vode i skoro panično raspakujem opremu. To aprilsko jutro bilo je idealno u svakom pogledu – sa slabim vetrićem i toplo, tako da sam uživao posmatrajući sunce kako se promalja negde tamo preko Velike Čukarice, Banovog brda i Topčidera, upijajući dobro poznate mirise i atmosferu koja me je u tim trenucima bar malo podsetila na onu od pre par decenija, kada je ovaj teren bio neuporedivo manje urbanizovan i mnogo više pripadao nama ribolovcima.
Od kolega fideraša koji su prethodnih dana izlazili na jezero čuo sam da se javlja krupna riba. Shvatio sam to kao odličnu priliku da isprobam krajnje granice izdržljivosti mog ovosezonskog ljubimca... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 270-)



IZ VARALIČARSKOG UGLA

Svega ima...

Autor: Ivan Mujović

Predvođeni Aleksandrom Kešanskim, kolegom sa velikim iskustvom u varaličarenju na Savskom jezeru, članovi Urban Fishing Team Belgrade su veliki deo aprila proveli varaličareći na vodi koja je nekoliko godina bila zatvorena za sportske ribolovce, ali i izložena kontinuiranom izlovljavanju ribe na različite načine. Na sreću, riblji fond je ipak očuvan u dobroj mjeri, što su potvrdili brojni ulovi, među kojima su bila i dva trofejna, koje vidite na slikama uz ovaj prilog – som Slobodana Damnjanovića i preko 100 cm duga štuka novopečenog varaličara Milana Radakovića.
Nadajući se štuki i somu, tokom aprila smo preko dana uglavnom forsirali kašike teške od 14 do 32 g i leptiraste varalice veličine od 3 na više, ali smo u večernjim satima, kada predatori prilaze obali, bacali i voblere. Za takav ribolov su odgovarajući štapovi dugi minimalne dužine 2,7 m, ali poželjnije da su duži, težine bacanja od 40 g na više, srednje akcije, mašinica veličine 4000 (po Shimanu) i upredena struna prečnika oko 0,18 mm.
Duž skoro cijelog jezera na desetak metara od obale počinje pojas trave, širok od tri do 10 m, pa je prebacivanje te prepreke prvi preduslov za uspješan lov grabljivica. Kašike i leptire treba dovući do pojasa trave, pa ih »na štap« prevući preko njega i pri tom biti spreman na kontru, jer su udarci najčešći uz rub vegetacije.
Kada je riba aktivna, udara i na ravnomerno povlačene veštačke mamce. Tokom aprila se najčešće javljala štuka, koja je posle mrijesta izuzetno gladna i aktivna, ali se sporadično hvatao i som, koji je udarao i na varalice vođene ispod same površine, a na kašike i leptire su bandari, ali i smuđevi, nasrtali i usred dana. Karakterističnih rauba bucova nije bilo, ali je ovaj grabljivac takođe povremeno udarao, kako na kašike, tako i na tonuće voblere... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 270-)




MALA ŠKOLA VEZIVANJA: IZUZETNO LOVNA IMITACIJA PUPE TULARA

Neodoljiva Sunđeruša



Autor: Đorđe Glavinić Šumadinac

www.grandepescatore.com

Pupe tulara nakon izlaska iz svoje kućice kreću ka površini vode, prelazeći pod dejstvom snažnih strujanja iz jednog vodenog sloja u drugi. Moja omiljena imitacija insekata u ovoj životnoj fazi je Sunđeruša. Izradu ove mušice prvi put sam prikazao pre tri godine. Međutim, od tada me je više novopečenih mušičara i onih koji nisu nabavili taj broj Ribolova, a čuli su za lovnost ove kreacije ili su i sami bili u prilici da se u nju uvere, molilo da ponovo objasnim kako se vezuje i koristi. Nedavno sam konačno ugrabio malo vremena da napravim nove fotografije procesa izrade i napišem ovaj tekst.
Ova imitacija nastala je sasvim spontano. Pre 6-7 godina, sredinom marta, moj drugar Goran Bošković i ja lovili smo potočnu pastrmku na Velikom Rzavu kod Visočke banje. Tokom pauze, kod samog ušća rečice Katušnice u Veliki Rzav, u dnu Goranove kutije primetio sam jednostavnu imitaciju jednodnevke krem boje, sa repom od pera jarebice, tankim telom od sunđera, grudima od dlake zeca i mesinganom glavom. Delovala mi je interesantno, pa sam je odmah izvadio iz kutije, kako bih je isprobao. Na prvo vođenje imao sam udarac i uhvatio lepu potočaru, a potom su se udarci ređali kao na traci. Posmatrajući ovu mušicu u plićaku, video sam da sunđer postaje nešto transparentniji kada upije vodu, a nakon nekoliko ulovljenih riba se malo iskrza, što ovu kreaciju čini još lovnijom... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 270-)



ORIGINALNA UČINA DROP-ŠOT MONTAŽA USPEŠNO PROŠLA PRVI TEST

Orka i olovka





Autor: Dejan Mučalica Uča

Velike zimske vode su na mesto na Dunavu na kome često pecam navaljale jedan poveći panj i gomilu granja, koji su tu ostali i nakon što je vodostaj neočekivano pao bezmalo na letnji nivo. Bio sam siguran da će neka podebela štuka tu pronaći idealno skrovište čim se voda malo ugreje i kederi pokrenu, ali je prvih nekoliko pokušaja pecanja oko te »jazbine« prošlo bez ikakvih događanja. Doduše, nisam bio naročito uporan, a ni željan rizika. Bacao sam tvistere i šedove oko krša, ali ne i previše blizu, ne samo zato da ih ne bih izgubio, već više iz straha da ne poremetim mesto i ne uplašim ribu i pre nego što počne da se iole intenzivnije hrani.
U četvrtak, 21. aprila popodne, po lepom i sunčanom vremenu, bez daška vetra, reših da malo promenim pristup. Oko »mog« granja dubina je bila oko 1,5 m, a peskovito dno je prekriveno nanetim sitnim granjem i ostacima prošlogodišnje trave. Mnoštvo kauglera, koji su se sunčali ispod površine, s vremena na vreme bi pojurio poneki bucovčić ili bandar, ali je meni nešto govorilo da bi sada već tu morala da bude bar neka krupnija štuka zainteresovana za jelo.
REŠEN DA OVOG PUTA temeljno »prepipam« najkrševitiju zonu, na brzinu sam napravio nezakačivu drop-šot montažu, koja mi se odavno motala po glavi. Na donji kraj 70 cm dugog predveza od monofila promera 0,35 mm postavio sam olovce od 15 g, a na četrdesetak centimetara iznad njega vorm udicu dugog i pravog vrata. Da bi ona stajala pod pravim uglom u odnosu na strunu, kao »armaturu« sam upotrebio cevčicu sa gornjeg dela istrošene hemijske olovke, koju sam kod kuće probušio, kako bih kroz nju mogao da provučem najlon, i obojio drečavim lakom za nokte (dok me žena nije gledala). Na udicu sam namontirao zeleni Orka Tvister... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 270-)




ISKUSTVA EKSPERATA: DUBINSKI RIBOLOV FIDER ŠTAPOVIMA SA MORSKE OBALE

Osetljivi dugi snagatori





Autor: Ninoslav Žagar

Fider štapovi su namijenjeni za ribolov sistemima sa hranilicom na rijekama i jezerima, ali se itekako uspješno mogu koristiti i u ribolovu sa morske obale. Dapače, moglo bi se čak reći da su u nekim uvjetima savršeni, te da pokrivaju većinu situacija u kojima se možemo naći. Svojim osjetljivim vrhovima ti fini ali jaki štapovi uspješno će registrirati grizove i sitnih morskih riba. Idealni su za ribolov fratara, piceva, ovčica, arbuna, ali isto tako i ušata, šaruna ili bugvi, dok je snaga njihovog srednjeg i donjeg dijela dovoljna i za žestoku borbu sa oradama ili brancinima sasvim pristojne veličine.
Ovom prigodom govorim isključivo o svojim morskim iskustvima sa fider štapovima, a ne i o hranilicama, koje bi zasigurno također mogle naći svoje mjesto i u »slanom« ribolovu. Pri prezentaciji mamca na morskom dnu najčešće koristim najjednostavniji sistem, izrađen od kliznog olova, gumene perle, virble, predveza i udice.
DOBRO JE DA OSNOVNI najlon bude tonući, kao i u slatkovodnom fider ribolovu, pogotovo ukoliko lovimo na većim daljinama i dubinama, ali poslužiti će i bilo koji kvalitetni plivajući monofil, pogotovo ako je bojom i karakteristikama namijenjen ribolovu na moru. Moj izbor za lakši ribolov na dnu je Browning Cenex Feeda Line, promjera 0,24 ili 0,26 mm, dok za ribolov orada isključivo koristim crveni najlon Quantum Salsa od 0,30 mm, izuzetno otporan na habanje i u moru gotovo nevidljiv na dubini većoj od dva metra... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 270-)



RIBOLOV CIPOLA PLOVKOM SA OBALE

Bezubi skakač



Autor: Boris Bulić

Cipal važi za lukavu ribu. S tim se, međutim, mnogi znalci ne slažu i smatraju da su takav renome zaslužni samo njegov načina života i prehrane, tj. ponašanje nešto drugačije od onoga uobičajenog za većinu morskih vrsta. Zbog mekanih, bezubih i mesnatih usana, cipli hranu sišu ili pasu (npr. sa oplate brodica usidrenih u lukama). Često ih u takvoj akciji možemo vidjeti po plitkim uvalama, ali i uz okomite, zidane obale pristaništa. Odgovara im voda manjeg saliniteta, pa ih nalazimo i u blizini vrulja (podvodnih izvora slatke vode) i ušća rijeka. Redovni su na muljevito-pješčanom dnu, no mogu se naći i na kamenitom, obraslom algama, koje rado pasu, često u društvu sa salpama. Ljeti se mogu vidjeti kako u ogromnim jatima kružeći prilaze obali, s glavom na površini. S početkom jeseni formiraju nešto manja, ali zato gušća jata koja spiralno kruže, dok se ispod njih nerijetko znaju nalaziti krupni brancini. Nažalost, kanalizacioni ispusti u more su bogat izvor hrane lučkim ciplima, koji su oko njih stalno prisutni, a upravo zbog takvih prizora mnogi ljudi zaziru od ove ribe.
CIPAL PRIPADA obitelji skočaca (Mugilidae), što znači da je površinska riba, koja rado iskače iz vode. Unutar porodice razlikujemo šest vrsta, od kojih je dvije udicom izrazito teško uloviti, a ako se to i dogodi, redovito su zakačene negdje za tijelo. To su cipal bataš ili glavaš (Mugil cephalus) i cipal balavac (Liza ramada). Ostale četiri vrste se daju uloviti udicom, i to najlakše na plovak... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 270-)

Odg: List Ribolov By: Belizmaj Date: 28 April 2011, 13:29:36
Vale bravo majstore svaka cast napokon si resio da nam pomalo otkrivas tajne velikih majstora u lovu smudja,samo tako nastavi u ribolovu da pises da i mi obicni ribolovci naucimo nesto.
Odg: List Ribolov By: Vale Date: 28 April 2011, 23:48:13
Bas ga pretera  smiley033